Utječu li emocije trudnice na bebu?

10.08.2018 / Piše V. Kapeloto

Istraživanja su rađena na način da su kod trudnica izazivana različita emocionalna stanja te su potom praćene fiziološke promjene kod trudnica i kod djeteta u maternici

Trudnicama se savjetuje da budu opuštene, sretne, da razmišljaju pozivno i od sebe odmiču sve (i svakoga!) što bi moglo biti stresno i uznemirujuće. Preporuka je to i za njihove partnere koji im trebaju biti najveća podrška. A sve na dobrobit djeteta jer ono osjeća sve što i njegova trudna mama. Je li to doista tako?

Prenosi li trudna majka svoje raspoloženje na dijete? Osjeća li dijete u maternici zaista emocije svoje majke? Kako ih osjeća? Utječu li majčini osjećaji na rast i razvoj nerođenog djeteta, i na koji način?

Sve su to pitanja koja su bila predmet mnogobrojnih stručnih istraživanja, koja su potvrdila, iako još uvijek ne i do kraja objasnila, emocionalnu povezanost trudne mame i bebe koju nosi.

Što pokazuju istraživanja?

Prema riječima pulske primalje Magdalene Kurbanović, trudnoća snažno utječe na emocije trudne majke, a emocije trudnice,  pozitivne ili negativne, osjeća dijete u maternici.

Istraživanja su rađena na način da su kod trudnica izazivana različita emocionalna stanja – putem slušalica puštani su im različiti smirujući ili uznemirujući zvukovi ili su gledale slike različitog sadržaja – te su potom praćene fiziološke promjene kod trudnica i kod djeteta u maternici. Praćeni su prije svega otkucaji srca mame i djeteta, kao i djetetovi pokreti. Ustanovljeno je da se s ubrzanjem otkucaja srca majke, ubrzavaju i djetetovi otkucaji, ali i njegovi pokreti. Ako je trudnica bila jako uznemirena i anksiozna, djetetovi su se pokreti povećali i do deset puta.

Jedno istraživanje je pokazalo da jaka uznemirenost trudnice, posebno u trećem tromjesečju trudnoće, može dovesti i do promjene prokrvljenosti, odnosno manjeg dotoka krvi prema posteljici kroz pupčanu arteriju. To može onda utjecati i na nižu djetetovu porođajnu težinu.

Zvukovi i glasovi koji dijete čuje u maternici

Sve to još više dobiva na značaju kad se zna da beba u maternici vrlo jasno čuje otkucaje maminog srca koje će prepoznati i nakon poroda i oni će je tada smirivati. Zvuk majčinog srca konstantna je djetetova zvučna kulisa, stalno ga čuje. To znači da vrlo jasno čuje i osjeća svako ubrzanje rada majčinog srca kad se ona uznemiri.

Dijete u maternici čuje glasove, pa tako i tatin glas, glas sestre ili brata, no u prigušenom obliku, budući da ti glasovi dolaze kroz plodnu vodu koja ga okružuje. Majčin glas, međutim, čuje vrlo jasno i rezonira ga iznutra, i zato ga dobro prepoznaje kad se rodi. Beba u maternici tako jasno percipira majčin glas kada ona uznemireno viče, kao i kada mu nježno pjeva ili priča, mazeći svoj trudnički trbuh.

Treba znati i da se pri različitim promjenama emocionalnog stanja kod majke aktiviraju određeni centri u mozgu i luče različite neurohormone i neurotransmitere, koji pak prelaze posteljicu i utječu na fetus.

– Ipak, nije sve tako crno jer posteljica predstavlja veliki zaštiti mehanizam koji omogućuje djetetu da se prilagodi različitim emocijama majke, zaključila je primalja Magdalena Kurbanović, prvostupnica primaljstva.

Premda na koncu ostaje pitanje koliko zaista dijete osjeća te zna li razaznati određenu majčinu emociju, saznanje o djetetovoj osjetljivosti u maternici više je nego dovoljno da učinimo sve što možemo da se u trudnoći, osim zdravom hranom, hranimo i dobrim mislima.

Prvostupnica primaljstva Magdalena Kurbanović, primalja u pulskom rodilištu i članica udruge primalja Primalja i obitelj