Uz Dan primalja: Znate li kako se zove babica koja vas je porodila?

Slobodka Arsova, prvostupnica primaljstva u pulskom rodilištu, ističe da se sve više radi na tome da se u domaćim rodilištima porod odvija u što prirodnijim uvjetima

“Zanimanje primalje zapravo je privilegij jer imamo mogućnost biti sa ženama u najranjivijim trenucima njihova života, trenucima koji će zauvijek ostati u njihovom sjećanju. Osjećaji koji ih tada preplavljuju, ono što osjećaju u trenucima poroda, formirat će ih za budućnost, a utjecat će i na njihovo ponašanje prema djetetu koje su rodile. Vrlo često taj osjećaj koje su imale na porodu one njeguju kroz cijeli život svoje djece. Tim više naša je uloga još veća i odgovornija.”

Rekla je to Slobodka Arsova, primalja u pulskom rodilištu ili jednostavno babica, kako ih volimo nazivati, a one to prihvaćaju bez kompleksa i bez obzira na to što mnoge od njih iza sebe imaju i visoku naobrazbu, brojne stručne edukacije te veliki broj poroda.

 Slobodka Arsova, prvostupnica primaljstva

Osnažiti primaljstvo

Međunarodni dan primalja koji se obilježava 5. svibnja, dan je kada primalje još i više ukazuju na svoju poziciju koju bi, posebno kad je o rađanju u Hrvatskoj riječ, željele unaprijediti i osnažiti, ne samo zbog njih samih, već prvenstveno zbog nas žena koje porađaju. Porodi u našoj zemlji još uvijek su instrumentalizirani, koriste se medikamenti, tj. lijekovi, i mogu se obavljati isključivo u rodilištima.

Još uvijek, vrlo često, mlade žene koje nemaju iskustvo poroda ostanu iznenađene kad shvate da ih porađa primalja, a ne ginekolog. K tome, ime ginekologa koji nam je bio na porodu najvjerojatnije znamo i pamtimo. No pitanje je možemo li se sjetiti, odnosno znamo li ime babice koja nas je porodila?!

– Naravno da za to nisu krive rodilje. To se događa jer je primarna zaštita trudnica samo pod ingerencijom ginekologa, nas primalja tu nema. U mnogim europskim zemljama nije tako. Tamo primalje prate trudnice još u trudničkoj ambulanti, veli Slobodka Arsova.

Protiv atmosfere “samo da nitko ne vidi”

Pokretanjem preddiplomskog studija za primalje u Rijeci i Splitu, te najnovije i diplomskog studija, na splitskom sveučilištu, primaljstvo u Hrvatskoj ide putem promjena. Primalje postaju visokoeducirane, dobivaju titulu prvostupnica primaljstva, odnosno magistra primaljstva i osposobljene su voditi porod dok on ide svojim prirodnim tijekom.

Slobodka Arsova, i sama prvostupnica primaljstva, ističe da se sve više radi na tome da se u domaćim rodilištima porod odvija u što prirodnijim uvjetima, kad već ne postoji mogućnost, na primjer, tzv. porodnih kuća, poput onih u Sloveniji, koje rodiljama pružaju uvjete kućne intime, a samo su zidom odvojene od rodilišta i ekipe ginekologa i drugih liječnika specijalista.

– U suradnji s našom komorom i sveučilišnim stručnim studijima nastojimo uvesti promjene u naša rodilišta, pa tako potičemo žene da se slobodno kreću u rađaonici, a ne da moraju ležati i biti prikovane za krevet, da mogu birati u kojem će položaju roditi, da mogu piti i jesti ako za to imaju potrebu. Želimo maknuti atmosferu “samo da nitko ne vidi”, desetljećima prisutnu u našim rađaonicama, veli i nastavlja.

 

Želimo udovoljiti željama rodilja

– Žena se ne smije osjećati krivom zato što je nešto učinila. Ona je došla samo roditi! Mi kao primalje moramo biti usmjerene na rodilju i udovoljiti njenim zahtjevima, od individualnih do vjerskih. Neke žene ne žele skinuti svoju odjeću tijekom poroda ili ne žele da u njihovoj blizini dok rađaju bude muškarac. U pulskom rodilištu smo se svemu tome s lakoćom prilagođavali, ispričala nam je primalja.

Slobodka Arsova, inače zamjenica predsjednice istarske podružnice Hrvatske komore primalja, ističe veliku važnost i dobrobit što snažnijeg kontakta i povezivanja rodilja s primaljom na porodu, a što dosad nije bila praksa ni običaj.

Snažno povezivanje sa ženama na porodu

– Žene na porod dolaze pune straha, sumnje, bolova. Tu je njihov partner koji im ulijeva sigurnost, no one očima traže kontakt s nekim tko je stručan, tko ih neće napustiti i s kojim će se povezati. Kad se to dogodi onda porod ide lako. Upravo zato nastojimo da s rodiljom bude samo jedna primalja koja će joj se na početku predstaviti, reći svoje ime, a ne više njih koje će rodilji davati različite upute, što samo zbunjuje i uznemiruje žene i njihovu pratnju. Na uniformi nosimo pločice sa svojom slikom, imenom i prezimenom te zvanjem, što žene u napetosti u kojoj jesu još i prije zamijete, priča nam ova pulska primalja.

– Pokušavamo maksimalno izlaziti u susret željama rodilja i podržavamo žene da sa sobom ponesu plan poroda. Važno je da rodilja misli pozitivno, da će porod biti lijepo iskustvo, pa obično tako i bude, rekla je.

Navike i praksu teško je mijenjati

Dugogodišnje navike i ustaljene načine ponašanja u domaćim rodilištima teško je mijenjati, priznaje. No do promjena moguće je doći lijepim i blagim riječima te strpljenjem, i kod ginekologa koji ove promjene sve više prihvaćaju, kao i onih nešto starijih babica.

– Sjećam se kad je jedna rodilja poželjela biti u zamračenoj rađaonici. I kako joj takvu želju ne bismo ispunili?! No ginekolog, kad je ušao, poželio je upaliti svjetlo. I mi smo tada rekli: “Dragi doktore, pa vi biste našu ženu mogli pogledati u mraku!” Na to je on odvratio: “Pa vi mene zafrkavate!” Na koncu kroz humor i lijep način uspjeli smo nagovoriti doktora da se prilagodi našim uvjetima, i on je na koncu bio zadovoljan, ispričala nam je primalja Slobodka.

 Nikolina Tadić Dušić i Slobodka Arsova, ‘sveučilišne’ primalje  i zastupnice rodilja 🙂

Do prirodnijeg poroda uz snagu žena

Promjene u hrvatskim rađaonicama ovisit će ipak najviše o samim rodiljama, iskrena je Slobodka Arsova. Žene su te koje se ne trebaju bojati zatražiti ono što žele.

– Primalja sam preko 30 godina, i mislim da je svijest o potrebi vraćanja što prirodnijem načinu i uvjetima rađanja više došla od samih žena nego od nas primalja. Bez velike mase žena koje osvještavaju svoj porod mi ne možemo raditi svoj posao na pravi način. Na koncu, mi smo kao primalje do prije nekog vremena bile pomoćnice liječnika ginekologa i izvršavale smo ono što su nam oni nalagali. Sada smo dio tima, međusobno razgovaramo i dogovaramo određene postupke. Žene su nam u tome umnogome pomogle, rekla je iskreno.

Primalje – zastupnice rodilja

Naglasila je da je vrlo važno da se s rodiljama puno komunicira prije poroda, kroz trudničku ambulantu i trudničke tečajeve na kojem bi primalja trebala biti sve prisutnija. Primalje predstavljaju poveznicu između liječnika i rodilja. “Mi smo zastupnice rodilja!”.

Na kraju, rekla je Slobodka Arsova, treba biti svjestan da svaki fiziološki porod, porod s niskim rizikom, može vrlo lako, u minuti, skliznuti u patologiju. Zbog toga su primalje stručne osobe koje to mogu prepoznati, pozvati liječnika ginekologa i cijeli tim koji će situaciju zbrinuti u kratkom roku tako da sve na koncu bude u redu.