Zašto i dalje imamo potrebu djecu fizički kažnjavati?!

07.07.2019 / Piše Vesna Kapeloto

Iako se u javnosti provode inicijative protiv svakog oblika nasilja, iznenađuje koliko puno roditelja sami sebe toleriraju i opravdavaju u potrebi i porivu da dijete podižu uz pomoć batina

Današnji slučaj dječačića koji je u teškom fizičkom i psihičkom stanju, sa sumnjom da se radi o zlostavljanju koje traje, doveden u Dječju bolnicu u Zagrebu, i tamo zadržan do daljnjega, više je nego značajan povod da posjetimo da danas u Hrvatskoj čak polovica roditelja i dalje vrlo snažno zastupa mišljenje da ima pravo na odgoj svoje djece batinama.

Istraživanje Hrabrog telefona iz kolovoza 2017. godine pokazalo je da svaka druga osoba smatra da se tjelesno kažnjavanje djece generalno ne bi trebalo koristiti, no drži ga opravdanim u nekim situacijama. K tome, čak 41 posto sudionika ankete tada nije znalo da je fizičko kažnjavanje djece u RH zakonski zabranjeno.

Iako se u javnosti provode inicijative protiv svakog oblika nasilja, međuvršnjačkog te u posljednje vrijeme i vrlo snažno protiv nasilja u obitelji, posebno nad ženama, iznenađuje koliko je roditelja koji sebe toleriraju i opravdavaju u potrebi i porivu da dijete podižu uz pomoć fizičke prijetnje i sile. Još i više iznenađuje to što svoje mišljenje vrlo glasno javno zastupaju pa tekstovi u kojima se piše o tome da se djecu ne smije tući izazivaju lavinu komentara roditelja koji brane to ‘svoje pravo’.

Pravo na odgoj bez batina

Potvrdila je to i psihologinja i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan Flandar, komentirajući slučaj fizičkog zlostavljanja dvogodišnjeg dječačića za HRT. Rekla je da nije iznenađena, ‘s obzirom na to da još uvijek postoji jako izražena potreba roditelja da fizički kažnjavaju djecu, što većina građana čak i opravdava’. Kazala je da se u životu nagledala djece koja su fizički zlostavljana, djece na kojima su gašene cigarete, djece koja su gušena žicom, koja su imala ozljede, prijelome ruku, nogu.

– Gdje je granica između odgojnog kažnjavanja i fizičkog zlostavljanja – upitala je.

Na koncu, bijes roditelja sasvim nehotično može od udarca po guzi završiti teškom fizičkom ozljedom djeteta! Zar nije na koncu to dovoljan razlog za svakog roditelja da poradi na svojim roditeljskim vještinama i osnaživanju sebe kao roditelja.

U nedavnom razgovoru za Mamatataja Gordana Buljan Flander rekla je da danas roditelji često miješaju pravo djece na odgoj bez batina na pravo djece na odgoj bez granica.

– Djeca imaju pravo i potrebu za granicama i roditelji trebaju postaviti granice, ali u atmosferi ljubavi, prihvaćanja, ne i u atmosferi straha i straha od batina. Ili da se postavljaju granice s batinama. To nikako, rekla je tada.

Udaranje djece se ne prijavljuje

– Također, vrlo često možemo čuti kako netko ne želi prijaviti slučaj zlostavljanja jer ne želi biti odgovoran da se dijete izuzme iz obitelji. Još uvijek postoji stav da je bolja ikakva obitelj nego nikakva. Kao što vidimo iz ovakvih drastičnih primjera, to nije točno, napomenula je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.