Dohrana: Kada i kako početi?

26.05.2019 / Piše V. K.

Smjernice o tome kako započeti s uvođenjem čvrste hrane često se mijenjaju, pa dohrana djeteta postaje izazovno područje za roditelje

Kad je riječ o prehrani beba i male djece, posebno o počecima dohrane, roditelji su nerijetko na mukama jer se tu smjernice često mijenjaju. Svakih par godina svjedočimo nekim novim saznanjima pa prema tome i novim preporukama.

Zadnjih nekoliko godina to je svakako odustajanje od čvrstog držanja kalendara dohrane te prepuštanju roditeljima da samostalno i u dogovoru s pedijatrom, odnosno znakovima koje daje dijete, odluče kada će nakon 17. tjedna ( kada je dijete na adaptiranom mlijeku), odnosno do 25. tjedna – kad je dijete dojeno, krenuti s dohrnom i kojim namirnicama.

U najnovije vrijeme novost je da se odustalo i od dugo vremena zastupanog pravila što kasnijeg uvođenja namirnica s alergenim svojstvima jer, pokazala su istraživanja, to ne utječe na pojavnost i sklonost alergijama.

O postojećim i najnovijim smjernicama i preporukama o dohrani, o tome kada kako započeti dohranu te na što obratiti pažnju razgovarali smo s ekipom poznatog slovenskog projekta i knjige Bebe vole papati, napisane i prema smjernicama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN).

Evo što oni ističu.

Kada?

Stručnjaci su se složili da ne postoji točan dan ili tjedan kada će svako dijete biti spremno za čvrstu hranu. Međutim, postoji vremenski okvir u kojem se preporuča da bebe počnu jesti čvrstu hranu. Smatra se da prije navršena 4 mjeseca ni jedna beba ne treba čvrstu hranu ni dodatke, osim majčina mlijeka, odnosno adaptiranog mlijeka. Također, krajnja gornja granica za uvođenje dohrane je 6 i pol mjeseci.

Ako se s dohranom počinje prije 4. mjeseca to može biti povezano s pretilošću, predispozicijama za alergije i određene bolesti, budući da je bebin sustav još u razvoju. Odgađanje dohrane nakon 6. i pol mjeseci može uzrokovati stagniranje bebe u rastu i razvoju. Potrebe djeteta za mineralima, bjelančevinama i vitaminima tada se naglo povećavaju.

Znakovi

Važno je pratiti i znakove koje će dijete davati u trenutku kada je spremno za dohranu. Obično djeca počinju pokazivati interes za hranu kada vide roditelje da jedu.

Što prije – voće ili povrće?

Preporuka je ne davati previše slatkoga na početku dohrane jer se bebe rađaju s predispozicijom da vole slatko. Upravo da se dijete ne bi naviklo na slatko, kao i da potom teže prihvaća druge okuse i namirnice, u knjizi Bebe vole papati, dohranu započinju s povrćem.

Kuhano povrće, odnosno kuhana mrkvica pomiješana s mlijekom koje beba pije, majčinim ili adaptiranim, predlaže se za početak uvođenja dohrane. Na taj način, prvi obrok koji se uvodi postaje ručak, na sredini dana.

Dobro je započeti s nekim povrćem neutralna okusa, poput spomenute mrkvice ili tikvice.

Povrće valja uvoditi jedno po jedno, s razmakom od 4, 5 dana, zbog eventualne alergijske reakcije, ali i da se dijete privikne na okus. Tako je i sa svakom drugom namirnicom.

Obroci

Nakon mjesec dana, ako sve ide u redu, može se početi uvoditi drugi obrok. Drugi obrok može biti doručak s voćem ili večera sa žitaricama.

Kad je riječ o mesu neka to bude mlado bijelo meso.

Vremenski odmak

S obzirom na to da se alergije mogu pojaviti odmah, nakon nekoliko minuta od konzumiranje određene namirnice, ali i nakon nekoliko dana, valja paziti na vremenski odmak. Ako se bebi odjednom ponudi nekoliko različitih vrsta povrća teško bi bilo otkriti što je uzrokovalo alergiju.

Gluten i ostali alergeni

Isto je s glutenom. Glutensku žitaricu dajemo zajedno s mlijekom i pratimo eventualno reakciju. Nema potrebe odgađati davanje namirnica s gultenom.

Najnovije spoznaje i istraživanja koja su dugo trajala govore da ne treba suviše dugo odgađati s alergenima. Nećemo smanjiti mogućnost pojave alergijske reakcije ako namirnice koje najčešće izazivaju alergiju uvodimo nakon godinu ili dvije. Pokazalo se da ako dijete ima predispoziciju za neku alergiju, imat će je i sa sedam mjeseci i s godinu dana.

Najnovije preporuke tako govore da ne treba odgađati s uvođenjem alergena u dohranu, osim ako to ne odredi liječnik s obzirom na zdravstvenu sliku djeteta. Kasnije, kad dijete jede raznovrsno, i ne samo kuhanu hranu, već možda i industrijsku, gdje se alergeni pojavljuju u tragovima, teže će biti utvrditi otkud alergijska reakcija.

Spomenimo da je heljda bezglutenska žitarica, dok pir i zob imaju gluten u tragovima.

Mlijeko

Kravlje mlijeko ne preporuča se davati prije navršene godine dana jer svojim sastojcima ne zadovoljava potrebe djeteta. Štoviše, čak i šteti probavnom sustavu malog djeteta. Preporuka je dati ga tek nakon navršene godine dana. Ako postoji mogućnost dobro je tada koristiti čisto kravlje mlijeko, (iz mlijekomata na primjer, kojih je sve više :)), naravno certificirano i – obavezno prokuhano.

Hraniti bebe kao ostatak obitelji

Od najranijih početaka, prehranu djeteta ne treba odvajati od prehrane ostatka obitelji. Od namirnica koje se toga dana upotrebljavaju za pripremu obiteljskog objeda izdvoji se dio i pripremi za bebu. To znači da se cijela obitelj hrani zdravo, najbolje autohtonim namirnicama, i da je to uobičajeni način življenja.

Savjetovanje s pedijatrom

Prije uvođenja dohrane važno je posavjetovati se s pedijatrom koji prati dijete jer je on najbolje upoznat sa zdravstvenim statusom bebe.