Kalendar prehrane dojenčadi: Do godine dana ne soliti hranu i ne davati kravlje mlijeko
Za pravilan razvoj nužni su prirodni minerali povrća i žitarica. Kravlje mlijeko, čak i razrijeđeno, neprilagođeno je potrebama dojenčeta. Bjelanjak dati prije cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Uvoditi najviše dvije nove namirnice tjedno. Za piti ponuditi – vodu. To su neke od smjernica zdrave i kvalitetne prehrane djece do godine dana, a ističe ih Patricija Barbieri, voditeljica riječkog Savjetovališta za prehranu dojenčadi
Kalendar prehrane dojenčadi i male djece riječke Klinike za pedijatriju Kantrida te Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, nastao prema preporukama Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), izvrstan je vodič prilikom uvođenja dohrane zdravom dojenčetu, posebno u nedostatku pravih i pravovremenih informacija. S obzirom da se ovaj kalendar koristi kao osnova u preporukama i savjetima koje roditelji mogu dobiti u Savjetovalištu za prehranu dojenčadi Doma zdravlja u Rijeci, s voditeljicom Savjetovališta i prvostupnicom sestrinstva Patricijom Barbieri razgovarali smo o njegovim najvažnijim odrednicama.
Preporuke za dohranu dojenčadi: Pravila više nema
– Kada započeti s dohranom djece koja su na mliječnom pripravku? Da li započeti ranije nego kod dojene djece?
– Smjernice se prilagođavaju svakom djetetu individualno, u suradnji s pedijatrom koji prati dijete. Ako dijete ne napreduje dovoljno s dohranom bi valjalo započeti prije. Ako u obitelji postoje alergije onda se dohrana uvodi kasnije. Kod dojenog djeteta preporuke su isključivo dojenje do šest mjeseci.
– Kalendar prehrane dojenčadi navodi da kravlje mlijeko treba uvoditi postepeno. Što to znači?
– Do navršene prve godine života preporučuje se humano mlijeko. Ako to nije moguće onda se koristi dojenački mliječni pripravak. Kravlje mlijeko kao osnovni mliječni pripravak ne preporučuje se do 12. mjeseca. Naime, kravlje mlijeko, čak razrijeđeno i s dodatkom šećera, kako se ono nekada pripremalo bebama, potpuno je neprilagođeno potrebama dojenčeta. Kod djece kojoj se davalo kravlje mlijeko zabilježena je mnogo veća učestalost anemije, odnosno pojava sitnih točkastih krvarenja na sluznici crijeva koje dovode do anemije. Kravlje mlijeko sadrži malo željeza, i to u obliku u kojem se teško apsorbira, a pritom ometa i uzimanje željeza iz drugih namirnica. Kako anemija može na različite načine naštetiti razvoju djeteta dojenačke dobi, preporuka je da se kravlje mlijeko kao obrok uopće ne uvodi u prehranu do desetog, odnosno 12. mjeseca života.
Preporuka je maslinovo ulje
– Kada se djetetu može ponuditi jogurt?
– Jogurt se smatra izvrsnom hranom za stariju dojenčad od devet, deset mjeseci jer je bogat kalcijem i bakterijama korisnim za probavni sustav. Lakše je probavljiv od mlijeka. Pritom treba odabrati jogurt sa što većim postotkom masti jer je ona neophodna djetetu u prvoj godini života, najviše radi razvoja mozga.
– Jednom kad se kravlje mlijeko uvede, treba li ga rijediti s vodom te koje mlijeko kupovati?
– Mlijeko ne treba rijediti s vodom. Djetetu treba davati punomasno mlijeko, najbolje s 3,2 ili 3,5 posto mliječne masti. Obrano kravlje mlijeko ne bi trebalo koristiti do kraja treće godine.
– Važno je također spomenuti da se dojenoj djeci kašice mogu spravljati uz dodatak izdojenog majčinog mlijeka, zar ne?
– Svakako. Posebno neka to čine one majke koje imaju dovoljno mlijeka. Dojenče će radije prihvatiti novu namirnicu ukoliko dodamo njemu poznato humano mlijeko.
– Preporuka je izbjegavati šećer i sol u prvoj godini života. Naše mame i none (bake) se na takav savjet „hvataju za glavu“, misleći da nezasoljenu hranu bebe neće jesti! Kada početi soliti hranu?
– Uloga soli, tj. natrijklorida je održavanje tekućine u tijelu, što znači da sol pomaže funkciji probavnog i živčanog sustava. No valja znati da bebini bubrezi ne funkcioniraju kao bubrezi odraslog čovjeka. Izlučivanjem prekomjerne soli bubrezi bi se preopteretili. Za bebine organe dovoljni su prirodni minerali povrća i žitarica. Preporuka gornje granice soli za dijete od jedne do treće godine iznosi jedan gram, a odraslog čovjeka do 5 grama dnevno. Slikovito rečeno, jedan slani perec sadrži oko dva grama soli, dok pet grama otprilike daju tri prstohvata soli. Djetetu do godinu dana uopće ne treba soliti hranu. Smatra se da nepotrebnim dodavanjem soli razvijamo sklonost visokom krvnom tlaku, dijabetesu i srčanim oboljenjima u odrasloj dobi.
– Koje masnoće koristiti u pripremi dojenačke hrane? Da li isključivo maslinovo ulje i maslac? Kada početi uvoditi masnoće?
– Preporuča se unositi biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama. Riječ je o hladnim prešanim biljnim uljima, s naglaskom na maslinovo ulje. Čim se u prehranu uvede povrće, od petog ili šestog mjeseca bebina života, u povrtne kašice dodaje se jedna žličica maslinovog ulja. Maslac također dolazi u obzir, ali preporuka je maslinovo ulje.
Gluten od šestog mjeseca
– U preporukama uz kalendar prehrane dojenčadi navodi se da valja izbjegavati brašno! Do kada?
– S obzirom na žitarice sa i bez glutena, preporuka je dijete do šestog mjeseca hraniti žitaricama bez glutena. Tu spadaju proso, rižine pahuljice, heljda, amaranth, kukuruz. Nakon šestog mjeseca uvode se žitarice s glutenom, dakle proizvodi od pšeničnog brašna, ječam. Tada se mogu početi davati dječji keksi. Svaku žitaricu je potrebno uvoditi u malim količinama i pratiti konzistenciju stolice, njezin miris, potom ima li kakvih pojava na koži ili dišnih poteškoća.
– Kojom brzinom valja uvoditi nove namirnice? Preporuka je početi s voćem i mrkvom, zar ne?
– Nije bitno da li početi prije s voćem ili povrćem. U našem podneblju se obično počinje s voćem jer se smatra da će dijete prije prihvatiti slatkaste okuse nego trpke poput okusa povrća. Naime, dijete rođenjem ima razvijen okus slatkoga, dok ga na ostale okuse učimo. Namirnice treba uvoditi jednu po jednu, u razmaku od nekoliko dana da bismo vidjeli kako ih dijete podnosi. Obično se najprije počinju davati voćni sokovi pa kašice, voćne i povrtne, zatim žitarice na mlijeku, meso i riba. Sa citrusnim voćem i orašastim plodovima, plavom ribom te kravljim mlijekom treba započeti nakon prve godine života.
– Što treba znati o povrću?
– Povrće je kalorijski manje bogato u usporedbi s voćem, ali sadrži puno minerala, vitamina, vode i vlaknastih tvari i vrlo je važno za pravilnu i redovitu probavu. Povrće uvodimo u petom mjesecu starosti, povećavajući količine dok u potpunosti ne zamijenimo jedan mliječni obrok.
– Žitarice su također vrlo važne.
– Žitarice, koje su glavni izvor ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa te biljnih bjelančevina koristimo najviše zbog njihove energetske vrijednosti, kada mliječni obrok više nije dovoljan za osjećaj sitosti. Žitarice s voćem ponudimo tijekom jutra, a u dodatku s mlijekom za večernji obrok.
Meso tri puta tjedno
– Što je bitno reći o uvođenju mesa u prehranu? Kada i s kojim mesom započeti?
– Meso i riba važni su izvor željeza, bjelančevina životinjskog podrijetla i vitamina B-kompleksa. Meso uvodimo nakon šestog mjeseca, najprije mlado bijelo meso, pileće i pureće, zatim janjetinu, a nakon devetog mjeseca mladu teletinu.
– Kada možemo djetetu početi davati jaje?
– Tvrdo kuhani žumanjak daje se nakon devetog mjeseca, najprije jednu četvrtinu. Bjelanjak se zbog opasnosti od razvoja alergija djeci daje neposredno prije navršene godine dana. Važno je reći da se bjelanjak djetetu mora ponuditi prije cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, u vrijeme djetetovog prvog rođendana, a s obzirom na bjelančevine jaja u sastavu cjepiva. Jaje se počinje davati u malim količinama, najprije kao dodatak povrću. Kasnije, cijeli tvrdo kuhani žumanjak može poslužiti kao zamjena za meso.
– Meso se preporučuje samo dva do tri puta tjedno, a riba dvaput tjedno. Do koje djetetove dobi ograničavati unos mesa na dva do tri puta tjedno?
– Od osmog mjeseca meso se preporučuje svaki drugi dan, najviše tri puta tjedno. Od devetog mjeseca nadalje djetetu se daje dva do tri puta meso te dva puta riba (najprije bijela, a nakon godine dana plava). Takva preporuka ostaje i za kasnije. I to ne samo za malu djecu, već i za odrasle.
– Kako se očituje alergijska reakcija na hranu i kojom brzinom se pojavljuje?
– Vrlo brzo, nakon pet do deset minuta od konzumiranja hrane, ovisno o količini alergena. Alergija se može očitovati na koži, u probavnom i dišnom sustavu. Tako se kao simptomi alergije na hranu na koži javljaju atopijski dermatitis i urtikarija, na sluznici u usnoj šupljini oteklina ili svrbež. Može se javiti kašalj i otežano disanje, te grčevi, proljev i povraćanje. Upravo se zato savjetuje postepeni unos novih namirnica, i to najviše dvije namirnice u jednom tjednu.
Na kraju Vas moram pitati što je djeci najbolje davati za piti: čajeve, sokove ili ih učiti da piju čistu vodu?
– Vodu! I to prokuhanu do prve godine života.
