AAP: Najnovije preporuke za sigurno spavanje beba

Najvažnije sigurnosne preporuke jesu: spavanje na leđima, ravna, nepovišena podloga za spavanje, dijeljenje sobe s djetetom, ali s odvojenim krevetima, izbjegavanje mekih madraca, kao i izbjegavanje pregrijavanja bebe odjećom ili neprimjerenim pokrivanjem

Američka akademija za pedijatriju (American Academy of Pediatrics, AAP) u lipnju ove godine obnovila je preporuke za sigurno spavanje beba kako bi se izbjegle smrti novorođenčadi i dojenčadi pri spavanju. Riječ je o sigurnosnim mjerama koje roditelji trebaju osigurati i o njima voditi računa da bi se izbjegao Sindrom iznenadne dojenačke smrti ili tzv. SIDS sindrom (Sudden infant death syndrome), kao i slučajno gušenje. Obnovljene su smjernice iz 2016. godine.

Kad je riječ o položaju u koji stavljamo dijete pri spavanju AAP i dalje zastupa mišljenje da je jedini siguran položaj onaj na leđima.

Podloga za spavanje

U odnosu na preporuke iz 2016. godine, kada se preporučala tek – čvrsta podologa za spavanje novorođenčadi i dojenčadi sada se, kao novost, preporučuje koristiti – ravnu, nepovišenu površinu za spavanje.

Podizanje površine na kojoj beba spava, da li podizanjem madraca ili prednjeg dijela krevetića, gotovo da je sveprisutna praksa, posebno ako je dijete prehlađeno ili ima refluks. Često to roditelji smatraju ‘zaštitom metodom’ kad dijete nije podrignulo.

U AAP-u, međutim, ističu da su površine s nagibom većim od 10 stupnjeva nesigurne za spavanje. Na nagnutoj i povišenoj površini beba se može lakše saviti u trupu i podići glavicu, uslijed čega se zatim prevrnuti na stranu ili trbuh, čime se povećava rizik od gušenja.

Ista preporuka vrijedi i za djecu s refluksom.

Treba dodati, da djeca na povišenim površinama klize unazad, što je za njih vrlo neugodno, ali i opasno.

Madraci i oprema krevetića

Nadalje, nikako se ne preporučuje da beba spava na mekanom madracu ili madracu napravljenom od memory pjene.

U krevetiću ne trebali biti nikakvi mekani objekti, jastuci pa ni mekane zaštitne ili pletene ogradice koje se pričvršćuju na stranice krevetića ili se stavljaju unutar krevetića. Napominje se da ako su krevetići i koljevke napravljeni po standardnim mjerama nema opasnosti za dijete te da nikakvi mekani zaštitni dodaci nisu potrebni.

Madrac treba biti pokriven odgovarajućom zategnutom plahticom, a ne ‘labavom’ posteljinom.

Roditelji se upozoravaju da bilo kakva tkanina na ili iznad krevetića, poput primjerice baldahina, isto tako može predstavljati opasnost od gušenja i ne preporučuje se.

Odijevanje djeteta

Preporuka je dijete sigurnije odjenuti slojevitom odjećom ili vrećom za spavanje nego li ga pokrivati dekicom ili pokrivačem, upravo kako bi se smanjila mogućnost od gušenja ili zaglavljivanja u meke dijeleve.

Uvijek treba obratiti pažnju na opasnost od mogućeg pregrijavanja djeteta. U zatvorenom prostoru nije potrebno djetetu stavljati kapicu ili na drugi način pokrivati glavicu.

 

Dojenje

U najnovijom preporukama još snažnije se zagovara dojenje. Naglašava se da se dojenjem smanjuje mogućnost od sindroma SIDS-a. Dojenje se preporučuje u prvih šest mjeseci, s nastavkom do godine dana ili duže, ako je to obostrana želja mame i djeteta.

S obzirom na to da su djeca male porođajne težine još više izloženija sindromu SIDS-a, dojenje se za njih se posebno preporučuje.

Spavanje u sobi roditelja

Malo je olabavljena preporuka o spavanju djeteta u istoj sobi s roditeljem. Preporuča se da dojenčad spava u sobi s roditeljima, blizu kreveta roditelja, ali u zasebnom krevetiću, i to, idealno najmanje prvih šest prvih mjeseci.

U preporukama iz 2016. godine spominjalo se da bi idealno bilo da dijete u sobi roditelja spava do godinu dana, a najmanje šest mjeseci.

Zajedničko spavanje u krevetu

Za zajedničko spavanje s djetetom u krevetu (bed sharing), koje je također vrlo rašireno, AAP naglašava da ga svakako valja izbjegavati u sljedećim slučajevima:

– S djetetom mlađim od četiri mjeseca ili djetetom male porođajne težine. Majke koje doje tako malu djecu u krevetu trebaju osobito biti oprezne da prilikom dojenja ne zaspu.
– Ako je netko od roditelja pušač ili ako je majka pušila u trudnoći. Nikako ne bi trebalo dijeliti krevet s djetetom ako roditelj uzima kakve lijekove, alkohol, itd.

Također, valja zapamtiti:

– Ne ostavljati dijete u istom krevetu s osobom koja nije roditelj.
– Ne spavati zajedno s djetetom na bilo kakvoj mekanoj površini, na kauču ili u fotelji.
– Posebno obratiti pažnju na opasnosti od gušenja dekom, pokrivačem i jastucima u koje se dijete može zaglaviti. Prema AAP-u toga uopće ne bi trebalo biti na krevetu prilikom zajedničkog spavanja.

 

Tummy time

U najnovijim preporukama snažno se zagovara boravak djeteta na trbuhu, tzv. tummy time, dok je dijete budno, da bi se potaknuo motorički razvoj djeteta i izbjegnuo sindrom zaležane glavice. Roditeljima se preporučuje da dijete počinju stavljati potrbuške – uvijek u budnom stanju – već po izlasku iz rodilišta te da postepeno produžavaju vrijeme boravka na trbuhu. Dijete sa sedam tjedana starosti na trbuhu bi trebalo dnevno provesti od 15 do 30 minuta.

 

Kako novorođenče i malo dojenče okrenuti na trbuh te pravilno postaviti da može podignuti glavicu. 

Povijanje

Čvrsto povijanje djeteta se ne preporučuje. Posebno je opasno povijati dijete nakon drugog ili trećeg mjeseca starosti kad se ono samo počinje okretati na bok ili trbuh, što može dovesti do gušenja.

U vrlo iscrpnom izvještaju AAP spominje i novorođenačke i dojenačke smrti koje su se dogodile u tzv. jajima, ljuljačkama, ležaljkama, kolicima pa i maramama te pozivaju roditelje na krajnji oprez.