Preporuke za dohranu dojenčadi: Pravila više nema
Prehrana dojenčadi preporučuje se oblikovati prema tradiciji određenog podneblja i zdravim navikama obitelji u kojoj dijete živi
Pravila i preporuke vezane uz prehranu beba i male djece, koja su do prije par godina bila strogo uobličena u Kalendar dohrane i određivala su koju vrstu namirnice djetetu uvoditi od određenog mjeseca života, sada više ne postoje. Apsolutnih pravila više nema!
Prehrana dojenčadi preporučuje se oblikovati prema tradiciji određenog podneblja i zdravim navikama obitelji u kojoj dijete živi, odnosno prema osjećaju roditelja koji će se znati prilagoditi potrebama svoga djeteta. Smatra se da dijete, posebno nakon što je navršilo godinu dana može i smije jesti sve što jede njegova obitelj. Doduše, to znači da se na jelovniku moraju nalaziti zdrave i raznovrsne namirnice, puno voća i povrća, pa je to prilika i roditeljima da se hrane zdravo, ako to dosad nisu činili.
Kalendar dohrane može i dalje pomoći roditeljima da se u početku uvođenja dohrane lakše snalaze, što i na koji način djetetu ponuditi, no nikako mu ne treba robovati. (Pod dohranom smatra se sva kruta i tekuće hrana koja se daje uz majčino ili adaptirano mlijeko.)
Postoje preporuke za dohranu dojenčadi koje je izdalo Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i ovdje ih prenosimo.
Vrijeme uvođenja dohrane
– Isključivo dojenje, ako je moguće, preporučuje se najmanje prva 4. mjeseca, do 17. tjedna, odnosno do 6. djetetovog mjeseca.
– Dohranu se ne preporučuje uvoditi prije 4. mjeseca, odnosno 17. tjedna djetetovog života, te ne odgađati je nakon 6 mjeseci, tj. 25. tjedna. Naime gastrointestinalne i bubrežne funkcije dovoljno su zrele oko 4. mjeseca, a motoričke sposobnosti potrebne da se dijete sigurno nosi s krutom hranom oko 6. mjeseca.
Namirnice u dohrani
– Preporučuje se dijete hraniti namirnicama iz domaćeg podneblja te prema tradiciji tamošnjeg načina prehrane. Dojenčadi treba nuditi raznovrsnu prehranu s različitim okusima i teksturama, uključujući gorki okus povrća.
– Uz dohranu preporučuje se daljnje dojenje.
– Kravlje mlijeko ne preporučuje se davati djeci kao glavni mliječni napitak do navršene godine dana, budući da sadrži previše proteina i masti, a premalo željeza. Male količine mogu se koristiti i ranije.
– Med se ne preporučuje do navršene godine dana jer se u njemu mogu naći opasne spore bakterije Clostridium botulinum.
– Visoko alergene namirnice mogu se uvoditi bilo kada nakon 4. mjeseca, tj. 17. tjedna starosti.
– Djeci koja imaju visoki rizik od razvoja alergija na kikiriki (djeca s ekcemom, alergijom na jaja) ovu namirnicu uvesti u prehranu nakon konzultacija s pedijatrom.
– Gluten uvoditi između 4. i 12. mjeseca, postepeno i isprva u malim količinama.
– Sva dojenčad trebala bi u prehrani imati zastupljenu prirodnu hranu bogatu željezom (meso) ili hranu obogaćenu željezom, ako je potrebno i dodatke željeza.
– Šećer i sol ne treba davati u dohrani, a kupovne voćne sokove i zaslađene napitke treba izbjegavati.
– Vegansku prehranu primjenjivati samo uz nadzor liječnika kako bi bili sigurni da dojenče dobiva dovoljno vitamina B12, vitamina D, željeza, cinka, proteina i kalcija, odnosno hranu koja je dovoljno hranjiva i daje energiju. Roditelji trebaju razumjeti ozbiljne posljedice nepridržavanja ovih preporuka.
Načini hranjenja
– Spravljene namirnice trebaju biti odgovarajuće teksture i konzistencije za djetetovu dob.
– Miksanu hranu valja što kraće koristiti. Kruću hranu djeca trebaju početi jesti od 8. do 12. mjeseca.
– Do 12. mjeseca dojenčad bi trebala početi piti iz čaše ili šalice, umjesto iz bočice.
– Ne koristiti hranu kao nagradu.
