Alergija na hranu, od stresa do sklada – priča jedne mame

16.07.2015 / Vesna Kapeloto

Knjigom “Alergija na hranu“ željela sam iz vlastitog iskustva pomoći i dati smjernice roditeljima djece alergičara koji se nalaze ili će se naći u sličnoj situaciji, rekla je Vesna Krajnović

– Knjiga Alergija na hranu, od stresa do sklada sadrži ono što nigdje nisam mogla naći kad je meni bilo potrebno. Sve je krenulo tako što je moje prvo dijete, djevojčica Saša, koja je bila isključivo dojena beba kroz moje mlijeko razvila alergiju i jednog je dana to mlijeko prestala piti, što je za svaku majku strašno. Bilo je tada vrlo teško, o čemu sam dijelom pisala u knjizi. Nisam to željela opisivati kao nešto dramatično, već mi je bila želja iz vlastitog iskustva pomoći i dati smjernice roditeljima koji se nalaze ili će se naći u sličnoj situaciji.

Rekla je to Vesna Krajnović na pulskoj promociji svoje knjige Alergija na hranu, od stresa do sklada; Free slastice – slastice oslobođene alergena – funkcionalne slastice za svakoga, recenziji njenog znanja o prehrani i slasticama, koja je, kako kaže, nastajala punih šest godina. Ova majka dvoje djece – pored Saše koja je upravo završila peti razred, tu je i četverogodišnji Vanja koji može sve jesti – zvanjem je turistička djelatnica s diplomom opatijskog hotelijerskog fakulteta. Prije nego što se Saša rodila radila je u zdravstvenom turizmu, no kasnije to više nije bilo moguće, budući da je Saša u vrtiću mogla ostati samo prijepodne. Ručak se morao spremati kod kuće jer vrtić nije bio prilagođen djeci s ovakvom posebnom potrebom.

vesna krajnović

 Roditelj je jedini doktor za svoje dijete alergičara

Saša je kao beba imala uredne nalaze, nastavila je svoju priču Vesna Krajnović, ali nije ništa jela osim kuhane jabuke i rižinih pahuljica. Alergo test na ruci bio je negativan. Tek je onaj preko krvi, rađen na riječkoj klinici, pokazao strahovito visoku alergiju na bjelančevine kravljeg mlijeka. Saša je alergična još i na jaja i orašaste plodove.

U početku se, poput svih roditelja koji se nađu u sličnoj situaciji, borila s pitanjima što se alergičaru smije dati za jesti, a što ne, te što uopće jesti. Spisak namirnica koje spadaju u alergene i nealergene, a dobiju ga roditelji djece kojima je dijagnosticira alergija na neku namirnicu, nije joj bio od pomoći.

Pomogao joj je savjet prof. Peršića s riječkog Medicinskog fakulteta, inače pedijatara gastroenterologa – da je ona sama jedini doktor za svoje dijete. “Rekao mi je da odgovor na pitanje što moje dijete smije jesti, odnosno na koje namirnice neće odreagirati alergijom, neću ni od koga dobiti, već da ja to sama moram ispitivati”, kazala je.

– Naravno da je to mučno i veliki problem, jer djetetu alergičaru možete uvoditi jednu namirnicu u dva tjedna i to vrlo polako, i pritom ga promatrati. To je jedino ispravno. Još je i teže ako dijete ide u jaslice ili vrtić, koji ne omogućavaju prehranu prema dijetetskom režimu. U tom je slučaju dijete nemoguće pratiti. A još se i cijelo vrijeme borite sa stalnim pitanjima kako i čime hraniti dijete te kako mu osigurati potrebne sastojke, rekla je.

Uvesti zamjenu za eliminirane namirnice

Upravo je zato velik dio svoje knjige posvetila odgovoru na pitanje što je to hrana, zašto nam treba i što je potrebno da dijete dobije iz hrane. Ako je dijete alergično na određene namirnice koje se eliminiraju iz prehrane, vrlo je važno za njih u prehranu uvesti zamjenu. Riječ je svim ostalim namirnicama koje dijete smije jesti, a sadrže one nutritivne elemente za koje je dijete zakinuto.

– Važno je znati gdje se nalaze potrebni nutrijenti, te što dijete gubi ukoliko ga zaštitimo od određenih namirnica, primjerice od mlijeka i jaja. Iako postoje različite teorije o štetnosti mlijeka i jaja, treba reći da kravlje mlijeko i jaja imaju puno hranjivih sastojaka te da je njihovom eliminacijom iz prehrane dijete zaista na gubitku, veli.

– Smatram da dijete u razvoju mora dobivati i bjelančevine animalnog podrijetla i zato u prehrani svog djeteta nisam bila isključiva i nisam mogla prihvatiti pokrete hranjenja poput makrobiotike i veganstva. Mislim da se pod zdravom prehranom podrazumijeva sve ono što je priroda naumila da čovjek kroz hranu dobije, rekla je između ostaloga.

saša - glavna

Jasno reći – ne!

– Kad je alergija u pitanju važno je naučiti jasno reći ne (Tada vam je lakše reći ne i drugim stvarima!) i zahtijevati disciplinu u prehrani, poručila je Vesna Krajnović.

– Mnogi će reći Ma od jedne mrvice ti neće ništa biti! Istina, ali nakon što ste pet puta probali mali komadić, može biti svašta. Ja osobno kao majka takav rizik nisam mogla prihvati. Znam da me mnogi smatraju žešćim frik kontrolom, no ni mrvica namirnice na koju je dijete alergično ne dolazi u obzir, podijelila je s okupljenima svoje razmišljanje.

– Riječ je tu zapravo o načinu odgoja, koji je posebno kod djeteta alergičara, jako bitan. Danas se na tržištu nudi sve i svašta, šareno i lijepo upakirano, a na udaru su najviše naša djeca kao najveći potrošači. Moramo se tome othrvati da bi djeca ostala zdrava, i fizički i mentalno, rekla je i apelirala na roditelje da razmišljaju o prehrani svoje djece. Upravo loše navike u prehrani djece uzrokuju sve prisutniju pretilost, pa čak i dijabetes tipa dva.

– Alergija na hranu u mojoj obitelji mene samu je u potpunosti preodgojila. Da nije bilo te alergije, ja bih vjerojatno, kao i većina ljudi, zadovoljavala potrebe društva, jer od nas se očekuje da konzumiramo oni što tržište nudi, rekla je.

– Moje dijete je vrlo rano naviklo na to da nema ono što drugi imaju. Saša od malena nije mogla lizati sladoled kao druga djeca. Zato je njoj sada normalno da u petom razredu nema mobitel, a svi drugi ga imaju.

Shvatiti pravu funkciju hrane

– Htjela sam ovom knjigom poručiti ne samo roditeljima djece alergičara, već i svim ostalima, da je važno shvatiti pravu funkciju hrane, a to je da jedemo ono što nam je potrebno za zdrav život – namirnice bogate makro i mikro nutrijentima. I za mene je hrana, dok nisam dobila svoju djecu, bila i utjeha i radost i veselje, sve osim onoga što hrana stvarno jeste. Danas se pokušavam hraniti zdravo, iako to prekršim tu i tamo, kad djeca odu spavati…priznala je.

I upravo je na taj način, kako je istaknula, od mame koja je bila na rubu nervnog sloma jer nije znala kako nahraniti svoje dijete, stasala u mamu koja se našla u eksperimentiranju s funkcionalnom hranom, ali i s funkcionalnim slasticama.

Upravo ponukana rođendanskim zabavama na kojima Saša nije mogla jesti baš nikakve slastice koje su se tamo nudile (Ako je već bila diskriminirana u vrtiću jedući dvije godine isti doručak, nisam mogla dozvoliti da tako bude i na rođendanima!), odlučila se prekvalificirati za slastičarku, a potom se, prva u Istri, specijalizirati za slastičarku posebnih i zdravih slastica.

free slastice 2

Free slastice

Vesna Krajnović postala je tako vrsna slastičarka i specijalistica u spremanju tzv. free slastica oslobođenih od alergena, o čemu također piše u knjizi. Saša je tako sa sobom na rođendane uvijek nosila slastice od prosa, heljdinog brašna, rogača, okusom i estetski privlačne, iako je bilo trenutaka da su se nazivale i bljak hranom. Riječ je zapravo o više nego izvrsnim slasticama, u što smo se sami uvjerili na promociji.

– Smatram da trebamo jesti hranu ovog podneblja. Mislim da je u našem genetskom kodu zapisano da jedemo sjemenke lana, suncokreta i buče prije nego chia sjemenke koje se na tržištu nude po visokim cijenama. Sjemenke lana izuzetan su izvor zdravlja. Mi kod kuće umjesto riže jedemo heljdu. A što se prosa tiče, ja hodam ulicom i molim ljude da kupe tu bezglutensku i alkalnu žitaricu, zdravu i laganu za pripremu, rekla je na koncu Vesna Krajnović, našalivši se na svoj račun, uz pljesak mnogobrojne publike.

free slastice 3

Fotografije: Vera Kapeloto