Što izaziva sumnju na poremećaj iz autističnog spektra?

19.08.2018 / Piše V. K.

Stručnjaci rehabilitatori upozoravaju da je važno da svi roditelji znaju što više o ovom poremećaju kako bi znali kod male djece pa i beba uočiti simptome

Autizam se javlja do 3. godine života, zahvaća većinom dječake i traje čitav život. Djece s poremećajem iz autističnog spektra iz godine u godinu sve je više. Stručnjaci edukacijski rehabilitatori upozoravaju da je važno da svi roditelji znaju što više o ovom poremećaju kako bi bili sposobni već kod sasvim male djece uočiti simptome. Naime, što se prije dijete uključi u terapiju, to je veći stupanj ublažavanja autizma, čiji se uzrok nastajanja još istražuje.

Uočiti specifična ponašanja i reagirati

Ponekad djeca već kao bebe pokazuju neka karakteristična ponašanja za autizam, no roditelji to teško primjećuju ili, što je sasvim razumljivo, možda i ‘ne žele vidjeti’, pa takva ponašanje pripisuju, na primjer, izrazitoj motoričkoj spretnosti njihovog djeteta, a to djeca s ponašanjem iz autističnog spektra često i jesu. Nekada to što dijete pamti i izgovara cijele jinglove s tv-a roditelja spriječava da vidi da dijete zaista ima razvijen govor, ali ga ne koristi u pravoj funkciji.

S druge strane, poneka djeca u svom ponašanju pokazuju samo neke elemente iz autističnog spektra. Često takva ‘neobična’ ponašanja prije primijete osobe van uskog kruga obitelji nego sami roditelji. No ključno je takvo ponašanje što prije uočiti i uključiti dijete u terapiju. Prema riječima edukacijske rehabilitatorice Jasne Šverko, upravo rad s takvom djecom, i uključivanje u ranu intervenciju – čine čuda.

Specifična ponašanja

Evo koja ponašanja vrlo snažno govore u prilog sumnje poremećaja iz autističnog spektra i na što roditelji male djece trebaju obratiti pažnju.

– kada kod bebe od šest mjeseci izostaje osmijeh, koji se inače pojavljuje najkasnije do trećeg mjeseca života,

– kad nema povratne reakcije na zvukove, osmijesima ili bilo kojim drugim facijalnim ekspresijama najdulje do devet mjeseci, a koja se inače pojavljuje do šestog mjeseca života,

– kad se dijete ne glasa do 12 mjeseci, a inače djeca počinju gugutati s tri, četiri mjeseca, a i prve riječi se pojavljuju s deset mjeseci,

– kad nema povratne pokazne geste, tj. dijete ne pokazuje prstom ono što želi,

– kad dijete s 12 mjeseci pri odlasku ne maše i ne pokazuje ‘pa, pa’,

– kad dijete ne prati pogledom predmet koji mu pokazujemo na drugoj strani sobe (Ukoliko dijete prati predmet pogledom, ono ima združenu pažnju i sigurno nema poremećaj iz autističnog spektra.),

– kad izostane govor sa 16 mjeseci,

– kad nema nikakvih smislenih ni dvosložnih fraza do 24 mjeseca, a inače u to doba djeca pričaju u kratkim rečenicama,

– kad se radi o gubitku govora i bilo kojih socijalnih vještina u bilo kojoj dobi.

Ponekad može izostati govor, no ukoliko dijete ima socijalne vještine, dakle uočava osobe oko sebe, prati predmete oko sebe, ima funkcionalnu igru, tada se sumnja samo na gubitak govora. No ukoliko dijete izgubi govor i socijalne vještine onda možemo posumnjati na poremećaj iz autističnog spektra.

Više o ovoj temi možete pročitati u tekstu Simptomi autizma – presudno je rano otkrivanje i čim prije započeti s terapijom.