Koristite li JA poruke?
JA porukama, naglasila je dr. Boričević Maršanić, izražavamo kako se osjećamo i koje negativne posljedice imamo zbog ponašanja druge osobe
Kod vještine rješavanja problema vrlo je bitno znati kako komunicirati. Nije samo bitno ono što kažemo već i kako kažemo.
Dr. Vlatke Boričević Maršanić, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije, u webinaru o poremećajima ponašanja kod djece i adolescenata, istaknula je tri načina kako nešto možemo reći. Bilo bi dobro kad bi se s njima upoznali i osvijestili ih i roditelji i djeca te izabrali način komunikacije koje najbolje funkcionira – za nas i za naše sugovornike
– Komunicirati možemo agresivno i ljutito pa tada vičemo, vrijeđamo i napadamo. Ljutnja, naime, pojačava ton glasa i kada ljudi govore dok su ljuti njihov govor postaje sve glasniji i brži. Ljutnja pobuđuje naš živčani sustav i broj otkucaja srca se povećava. U isto vrijeme, povećanje broja otkucaja srca povećava intenzitet našeg glasa. Što glasnije i brže pričamo, to ljući postajemo, objasnila je te nastavila.
– Drugi način komunikacije jest izbjegavajuće komuniciranje koje karakterizira povlačenje i sram. Asertivno komuniciranje je, pak, pristojno, jasno i odlučno komuniciranje, rekla je.
JA poruke
Asertivno komuniciranje uključuje i tzv. JA poruke, i posebno se preporučuje u odnosima s djecom.
JA porukama, naglasila je dr. Boričević Maršanić, izražavamo kako se osjećamo i koje negativne posljedice imamo zbog ponašanja druge osobe. Također, komuniciranje uz JA poruke povećava vjerojatnost da će sugovornik dobro razumjeti naše želje i potrebe, a da se pritom ne osjeća napadnuto.
Kad komuniciramo JA porukama osobi ćemo mirno i odlučno reći:
– kako se osjećamo zbog njenog ponašanja
– opisat ćemo to njezino ponašanje
– kratko objasniti zašto nam smeta
– i što očekujemo (kakvo ponašanje) u budućnosti od te osobe.
JA se osjećam _________
kada ti________________
molim te ______________ .
