Parfemi, dezodoransi i losioni mogu pogoršati astmu i alergije
Kanadski stručni časopis Canadian Medical Association Journal u svom uvodniku ističe da umjetnim mirisima, kao što su parfemi pa i losioni poslije brijanja, ne bi trebalo biti mjesta u bolnicama jer mogu pogoršati astmu i druge alergije
Osim što prekrasno mirišu i ispunjavaju nas zadovoljstvom, umjetni mirisi poput parfema, toaletninih voda i dezodoransa, imaju i svoju štetnu stranu o kojoj se sve više govori, posebno kad su u pitanju djeca i zdravstveno osjetljive osobe.
Mirisi u sebi sadrže i mnogobrojne iritirajuće kemijske spojeve pa valja paziti da se ne pretjeruje s njihovim nanošenjem (ili ih uopće ne nanositi), posebno ukoliko su u našem okruženju bebe i mala djeca te osobe narušenog zdravlja, koje te mirise udišu. Važno je to imati na umu i prilikom odlaska u kućne posjete obiteljima s malom djecom te oboljelima.
Da je riječ o o vrlo ozbiljnom pitanju, potvrđuje i poznati kanadski stručni časopis Canadian Medical Association Journal koji u svom uvodniku objavljenom početkom listopada ističe da umjetnim mirisima kao što su parfemi, dezodoransi te losioni poslije brijanja (after-shave) ne bi trebalo biti mjesta u bolnicama jer mogu pogoršati astmu i druge alergije. Liječnici koji potpisuju uvodnik smatraju da bi trebalo zabraniti nošenje umjetnih mirisa u kanadskim bolnicama zbog različitih štetnih utjecaja koji oni mogu imati na zdravlje.
– Čak 30 posto ljudi prijavilo je neku osjetljivost na umjetne mirise koje su nosili drugi, dok 27 posto onih s astmom kažu da se njihovo stanje pogoršava izlaganjem takvim mirisima. Još i više je to izraženo u bolnicama gdje se nalaze pacijenti s astmom te s bolestima dišnih puteva ili kože, ističu urednik dr. Ken Flegel i dr. James Martin, sa sveučilišta McGill u Montrealu. Oni navode da umjetni mirisi mogu izazvati i asmatični napad.
– Ovi bolesnici mogu nehotice biti izloženi umjetnim mirisima osoblja, drugih pacijenata i posjetitelja, što rezultira pogoršanjem njihovog kliničkog stanja, navode ovi liječnici.
Da nije riječ o tek sporadičnom zahtjevu, već da sve više jača svijest o tome kakvom smo zraku izloženi u zatvorenim prostorima, govori i podatak da i u Kanadi postoji sve više javnih mjesta koja se promoviraju kao okruženja oslobođena umjetnih mirisa (scent-free environments), među kojima su i neke bolnice.
http://www.cmaj.ca/lookup/doi/10.1503/cmaj.151097
