Sloboda izbora i kako birati: Jeste li i vi nezadovoljni vlastitim odlukama?

19.02.2016 / Vesna Kapeloto

Umjesto da smo zadovoljni mogućnošću izbora mi postajemo nesretni, a sloboda izbora umjesto privilegije postaje zamka, vele psihologinja Ines Gazibara i sociologinja Sanja Subotić

Život u potrošačkom društvu predstavlja mnoštvo prilika i izbora. Po nekoj logici to bi ljude – odrasle i djecu – trebalo činiti sretnima i zadovoljnima. No je li to baš tako?

Često i kad imamo prilike i mogućnosti odabrati, odlučiti o nekim ponudama ili kupiti među mnoštvom proizvoda i dalje nismo sigurni jesmo li dobro odabrali. Jesmo li mogli napraviti drugačije; bi li one druge cipele ipak bile bolji izbor, izjedamo se mislima i pitanjima. Dijete koje bira među desetak Barbika ili automobila na daljinski, u konačnici vrlo vjerojatno neće biti zadovoljno kupljenom igračkom! Umjesto da smo zadovoljni mogućnošću izbora mi postajemo nesretni, a sloboda izbora umjesto privilegije postaje zamka.

Biranje i donošenje odluka iziskuje vrijeme i energiju

Zašto je tome tako govorile su psihologinja Ines Gazibara i sociologinja Sanja Subotić na predavanju “Sloboda izbora, privilegija ili zamka”, održanom u povodu 9. tjedna psihologije. Biranje i donošenje odluka, naime, iziskuje puno vremena i energije i zato problem koji sloboda izbora donosi sa sobom treba osvijestiti, a potom pokušati naučiti kako izabrati, a da kasnije ne žalimo i okrivljujemo sami sebe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASanja Subotić i Ines Gazibara

Sloboda izbora pojam je koji ulazi u različite sfere znanstvenih disciplina i grana, a Ines Gazibara i Sanja Subotić sagledale su ga s psihološkog aspekta. Doznali smo tako da više od deset mogućnosti otežava odluku. Vjerojatnije je da ćemo tada učiniti loš izbor nego u slučaju da smo bili izloženi manjem broju opcija izbora.

– Odaberi za sebe, poruka je koja se danas odašilje. Od svakog čovjeka se očekuje da zna pravilno odabrati i biti uspješan kreator vlastitog života, da bira i donosi odluke racionalno. Sugerira nam se da se konzultiramo s coachovima, kojekakvim savjetnicima, stručnjacima za financije, psiholozima…ali i da nakon svega odluku i izbor donesemo sami, rekla je Sanja Subotić, sociologinja u Dječjim vrtićima Pula.

Nezadovoljstvo i strah od pogrešne odluke

Ljudi su danas primorani svakodnevno donositi vrlo veliki broj odluka (djeca čak 3.000 dnevno), što stvara pritisak. Često se dogodi i da oni za koje se očekuje da će odluku donijeti za nas, na primjer liječnici, tu odluku prepuste nama samima. Riječ je zapravo o prebacivanju odgovornosti s onoga s više znanja na onoga s manje znanja.

– Sloboda izbora nosi nezadovoljstvo samim sobom, vrlo često i izborom koji smo donijeli. Javlja se vrlo često anksioznost, napetost, osjećaj krivnje. Koliko god mislili da trebamo odabrati sami za sebe usmjereni smo na to da zadovoljimo druge ljude, da i oni odobre taj izbor. Tu je i strah od pogrešne odluke, žaljenje za opcijama koje smo odbacili, razmišljanje o tome što bi bilo kad bi bilo… Kad imamo puno izbora, često odgađamo s odlukom, ostavljamo za sutra. Odaberemo ne izabrati, često i na vlastitu štetu, rekla je Ines Gazibara, dječja psihologinja u pulskoj Općoj bolnici.

Barry Schwartz: ‘Tajna sreće je u niskim očekivanjima!’

Prema pojašnjenju američkog psihologa Barryija Schwartza, čiju su prezentaciju prisutni u pulskoj Gradskoj knjižnici imali priliku pogledati, čini se da su ljudi u prošlosti, dok su manje imali i kad nije postojao široki izbor kao danas – bili zadovoljniji.

– Nekad nam je bilo lošije, ali bili smo zadovoljni time što smo imali. Sada imamo veću slobodu izbora, pa ispada da stalno moramo odlučivati. S jedne strane, ljudi su od silne mogućnosti izbora zablokirali i teško im je donijeti bilo kakvu odluku. S druge, čak iako izaberemo, manje smo zadovoljni nego u slučajevima slabije mogućnosti izbora, veli on.

– U prošlosti sam mogao kupiti i izabrati jedan jeans, i to mi nije predstavljao problem. Bio sam sretan i zadovoljan. Sad kad mogu birati među desecima modela ja se ne osjećam dobro. Radi se o tome da prije nisam imao nikakvih očekivanja. Sada su moja očekivanja porasla i zadovoljstvo je opalo, naglasio je.

– Koliko god grozno zvučalo, rekao je Schwartz, tajna sreće je u niskim očekivanjima! Prije je netko drugi bio odgovoran za vaš jedini mogući izbor. Sad ste za svoj izbor odgovorni isključivo vi, jer vi ste krivo izabrali. Otuda sve više nezadovoljstva, depresija pa i suicida, zaključio je Schwartz.

Kako uspješno birati i donositi odluke

Da bi si pomogli u procesu donošenja odluka Ines Gazibara je savjetovala sljedeće:
– pokušajmo eliminirati nevažne stvari
– konkretiziramo svoje odluke (zamislimo konkretno i u slikama što bi se moglo dogoditi izaberemo li jednu, drugu ili treću opciju)
– kategorizirajmo izbor
– postupno povećavajmo složenost odluke
– počnimo s malim odlukama
– učimo se donositi odluke od malih nogu
– ponekad prepustimo odluku drugima

Dobro je znati

Koja je tajna uspjeha?
Prave odluke.

Kako donosimo prave odluke?
Iskustvom.

Kako stječemo iskustvo?
Krivim odlukama.

Izaberite kad ćete birati.
Ne morate birati svaki put i stalno!