Dijete ima 4 godine: Vrijeme kad djeca uče prepoznati emocije
Pojedina djeca nakon četvrtog rođendana u razvoju dostižu drugu djecu, posebno dječaci koji su bili sporiji u razvoju motorike i govora. Često je to doba ubrzanog intelektualnog razvoja. Potaknite dijete da riječima izrazi što i kako se osjeća…
← Dijete ima 3 godine Dijete ima 5 godina →
Razdoblje oko četvrtog rođendana razvojni stručnjaci predškolske dobi opisuju kao poprilično burnu fazu u razvoju djeteta. Svojim ponašanjem dijete zna iznenaditi okolinu koja očekuje ‘ozbiljnije’ ponašanje za ovu dob pa tako nerijetko četverogodišnjak udara, razbija i trga, bježi, govori ružne riječi. Prema 5. godini takvo zahtjevno ponašanje ipak se polako smiruje te dijete sve više uspostavlja kontrolu nad sobom, pa su i ispadi bijesa sve rjeđi.
Imaginarni prijatelji i dalje mogu biti vrlo važni. Djetetu je sve važnije da se slaže s drugom djecom pa se sve više prilagođava i prihvaća pravila.
Učvršćuje se dječji spolni identitet. Djeca znaju da su muško ili žensko i često pokazuju interes za spolna obilježja i spolne organe – dodiruju ih te o njima postavljaju pitanja, vezano za njih same, drugu djecu ili odrasle (Mama, a što ti imaš?). To je normalni dio dječjeg razvoja.
Pomognite djetetu da prepozna i izrazi emociju
Dijete u ovom razdoblju i dalje uči prepoznavati i izražavati svoje emocije. Činit će to na različite načine – razgovorom, vikom, pokretima, crtežom… Važno je znati prepoznati i prihvatiti emociju, svoju i od drugih, jer na taj način neće doći do nagomilanih osjećaja koji se mogu pretvoriti u destruktivno ponašanje (prema sebi ili prema drugima), ili pak dovesti do povlačenja u osamljenost. Upravo su roditelji ti koji će djetetu pomoći da prepozna i izrazi emociju.
Psihologinja Radojka Sućeska Ligutić ističe da je za psihičko zdravlje vrlo važno koristiti emocije. Nije dobro da djeca (kao ni odrasli) potiskuju i susprežu radost, tugu, strah ili ljutnju, što roditelji ili drugi odrasli svojim primjedbama zapravo vrlo često nesvjesno traže od djece. Tako ćemo često čuti da se osobito muškoj djeci govori da ne plaču jer ‘Tko je vidio da dečki plaču! Plaču samo djevojčice!’ ili ‘Dečki ne plaču, oni su jaki!’. Djevojčicama će se pak reći: ‘Baš si ružna kad se tako ljutiš!’
Često ne razmišljamo da takvim rečenicama kod djeteta možemo stvoriti veliku konfuziju u prepoznavanju i izražavanju emocija. Može doći i do zamjene emocija. Naime, da bi zadovoljilo roditelja dijete počinje određenu emociju zamjenjivati drugom, na primjer, tugu bijesom, što onda stvara dugoročne posljedice. Više o tome pročitajte u tekstu:
Dopustite djeci da pokažu tugu kako bi mogla biti sretna
Pojedina djeca nakon četvrtog rođendana u razvoju dostižu drugu djecu, posebno dječaci koji su bili sporiji u razvoju motorike i govora. Često je to doba ubrzanog intelektualnog razvoja.
Nagli razvoj govora
Nakon četvrte godine dolazi do naglog razvoja rječnika. Dijete govori sve tečnije, a i gramatika je sve ispravnija. Očekuje se da bi do pet i pol godina dijete trebalo pravilno izgovarati sve glasove. Detaljnije o razvoju govora kod četverogodišnjaka možete pročitati u tekstovima:
Kalendar razvoja jezika i govora u vrtićkoj dobi
Izgovor: Koji glas u kojoj dobi?
Neka se djeca što više kreću
Od izuzetne je važnosti poticati djecu na tjelesnu aktivnost i kretanje, posebno djecu koja žive u skučenim gradskim sredinama. To je bitno za normalni tjelesni, ali i ukupni razvoj vašeg djeteta, a utječe i na kasniji sportski razvoj.
Djeca s četiri godine i dalje usavršavaju svoje motoričke sposobnosti, sve su spretniji te su spremni za učenje svih osnovnih oblika kretanja poput – puzanja, provlačenja, prelaženja, spuštanja, penjanja, guranja, povlačenja – obrazaca kretanja koji predstavljaju osnovu za pravilno kretanje. Nemojte propustiti da se vaše dijete ne okuša i usavrši u svim ovim kretanjima! 🙂
Više o tome zašto djeca u ranoj predškolskoj dobi trebaju biti posebno aktivna te u koje sportske aktivnosti je najkorisnije uključiti dijete pročitaje u tekstu:
Sport u vrtićkoj dobi: Ne usmjeravajte svog predškolarca u samo jedan sport
Kako poticati dijetetov razvoj?
– Potičite dijete na svakodnevno kretanje i tjelesnu aktivnost, prije svega kroz boravak prirodi, ali i pohađanjem, na primjer, sportskih ili plesnih igraonica, što je pogodno za djecu u gradskim sredinama. Najvažnije je učiti djecu odmalena da su kretanje i redovita tjelesna aktivnost važni zbog očuvanja zdravlja. Naime, danas mnogoj djeci nedostaje kretanja pa se njihov lokomotorni aparat i motoričke sposobnosti nedovoljno razvijaju, što ostavlja trajna oštećenja u razvoju.
– Potičite razvoj fine motorike kod svog djeteta. Dijete u ovoj dobi reže (dječijm) škarama, puno crta, piše početno slovo svog imena, modelira plastelinom ili tijestom, itd.
– Neka se dijete igra. U igri dijete uči izražavati emocije. Dijete uživa u igrama pretvaranja (kod doktora, u trgovini…) te društvenim igrama. U društvenim igrama uči o postavljenim granicama prihvatljivog i neprihvatljivog. Osigurajte mu poticajnu okolinu s mnoštvo različitih materijala za igru. Neka uz vas ‘kuha’ svoj ručak. Neka mijesi, djeca to obožavaju! Nije bitno ako naprave mali nered. 🙂
– Prilikom igranja učite ga potrebi da dijeli s drugima (Zelene kockice su moje, a žute tvoje.) te da čeka na svoj red (Sad ja gradim toranj, pa ćest ti!).
– Učite ga da prepozna svoje emocije, ali i emocije drugih. Potaknite ga da riječima izrazi što i kako se osjeća. Pomognite mu u tome, imenujte te emocije. (Vidim sa si tužan, ljut… Želiš da razgovaramo o tome?)
– Čitajte mu aktivno na način da pokušate unijeti emociju u to što čitate i na taj način ga zainteresirajte još više za sadržaj. Postavljajte mu pitanja o tome što ste čitali (A zašto je taj medo plakao?, Koje boje je bila majica koju je medu nosio?). Čitajte mu rime, djeca ih jako vole. Učite pjesmice, brojalice….
– Omogućite mu da doživi uspjeh u onome što poduzima:
– na način da uvidi da je nešto postiglo vlastitim zalaganjem bez tuđe pomoći,
– pohvalom (nemojte pretjerivati),
– u natjecateljskim igrama omogućite mu da više puta dobije, a manje puta izgubi (2/3 u odnosu na 1/3).
Razvojni stručnjaci naglašavaju da je važno kod djeteta osvijestiti ‘unutarnji osjećaj uspjeha’ na način da ga pitamo ‘Što ti misliš, je li to dobro?’. Također ističu da treba umanjiti važnost pohvale, osobito kod djevojčica, jer one postaju previše ovisne o mišljenju drugih i doživljavaju uspjeh samo iz vanjskih pohvala, a bez pravog unutarnjeg doživljaja.
Razgovarajte puno s djetetom i uključite ga što više u svoje aktivnosti.