Dijete ima godinu i pol: Glavna djetetova riječ postaje – ‘ne’
Vaše dijete postalo je pravi mali istraživač. Sve ga zanima, toliko toga mora vidjeti i doživjeti, svaku ladicu otvoriti, u svaki kutak zaviriti. Podržite ga i imajte razumijevanja za njegovu znatiželju.
← Dijete ima 1 godinu Dijete ima 2 godine →
Vaše dijete postalo je pravi mali istraživač. Sve ga zanima, toliko toga mora vidjeti i doživjeti, svaku ladicu otvoriti, u svaki kutak zaviriti. 🙂 Djecu ove dobi zanima kako predmeti oko njih funkcioniraju pa ih zato obožavaju bacati, udarati njima, trgati listove…
Podržite vaše maleno u tom upoznavanju okoline i imajte razumijevanja za njegovu znatiželju, iako, istina, to zna biti podosta naporno. Budite uz njega, pokažite zanimanje za ono što radi, objašnjavajte, manje zabranjujte, i polako i nježno postavljajte granice. Vaša podrška dok ‘istražuje’ pružit će vašem djetetu osjećaj sigurnosti i samopouzdanje za nove korake.
Sve sigurniji pokreti
Dijete je motorički sve spretnije. Sve sigurnije hoda, stoji, saginje se da uzme igračku, pokušava se popeti na sve što može. Penje se stepenicama i silazi uz vašu pomoć. Vrijeme do drugog rođendana doba je usavršavanja svih oblika kretanja, odnosno ravnoteže i koordinacije. Dijete sve vještije dohvaća i drži predmete u ruci, posebno žlicu, čašu, bojicu. Počinje nogom udarati loptu.
Strah od odvajanja jača, javlja se negativizam
Ovo je vrijeme vrlo važno u socijalnom i emocionalnom razvoju djeteta. Strah od odvajanja (tzv. separacijski strah) koji se počeo javljati sa 6, 7 mjeseca upravo sada dostiže vrhunac. Mnogi roditelji tako pogrešno pomisle da će djetetu biti teže odvojiti se od njih s 12 mjeseci nego s 18 pa pričekaju s odvajanjem koje tada postaje još teže.
S godinu i pol (od 15 do 24 mjeseca) javlja se prvi djetetov negativizam. Glavna djetetova riječ postaje rječica – ‘ne’. Dijete prkosnim ponašanjem ispituje granice moguće samostalnosti. U ovo doba verbalne zabrane neće polučiti veliki rezultat pa jedino što vam preostaje jest pojačano nadzirati dijete. Kad vam ponestane snage za objašnjavanje i usmjeravanje djetetova ponašanja pokušajte sa skretanjem pažnje na neki drugi objekt ili aktivnost.
I raspoloženja znaju biti promjenjiva, burna i kratkotrajna. Dijete pokazuje ljutnju prema vama i prema predmetima.
U ovo doba djeca se još uvijek ne igraju međusobno, iako se mogu igrati jedni uz druge.
Govori od 5 do 20 riječi
S 18 mjeseci započinje i nagli rast razumijevanja govora.
Od 15 do 18 mjeseci očekujte da dijete:
– govori od 5 do 20 riječi, uglavnom imenice
– ponavlja riječi i fraze kao ‘daj piti’,
– traži ‘daj još’
– slijedi jednostavne upute, npr. ‘donesi loptu’
– pokazuje 1 do 3 dijelova tijela
– pokazuje 2 ili više predmeta na slikama
– donosi stvari da ih pokaže drugima
– traži što želi vokalizacijom, pokazivanjem ili dodirivanjem
– govori ‘pa-pa’
Igra je vrlo važna
Dijete kroz igru uči o svijetu oko sebe i zato je važno igrati se u zatvorenom i na svježem zraku. Igra utječe na razvoj mozga, kao i na razvoj – govora, jezika, komunikacije, inteligencije te socio-emocionalnih vještina. Razvija mišljenje, maštu i kreativnost.
Koje sve vještine dijete razvija kroz igru i zašto je u ranoj dobi od izuzetne važnosti da vrijeme provodi u igri, a što manje na ekranima pročitajte u tekstu Zašto je igra najvažniji dječiji posao.
Kako pomoći djetetu u razvoju?
– Dijetu je potrebno neizmjerno puno ljubavi, bliskosti i topline. Puno se grlite i mazite, budite osjećajni, podržavajući i iskazujete pozitivnu pažnju, na način da se smješite vašem djetetu, gledate ga u oči kad mu pričate. Imajte blagi izraz lica, ohrabrujte ga riječima, pohvalite ga, pokažite interes za ono što njega zanima i za ono s čime je zaokupljen.
– Igrajte se. Dodavajte se loptom, gradite toranj od kockica i pustite djetetu da ga sruši, neka vam čarapa na ruci postane lutka koja svašta pita i glupira se, nestaje i pojavljuje se… Budite maštoviti!
– Razgovarajte. Imenujte odjevne predmete prilikom oblačenja i igračke s kojima se igrate. Slušajte ga i odgovarajte na njegova traženja.
– Uvažavajte dijete i nemojte ga posramljivati.
– Riječima pratite i objašnjavajte zajedničke aktivnosti.
– Čitajte mu, listajte zajednički slikovnice, puštajte mu dječje pjesmice.
– Potičite dvosmjernu komunikaciju. Ponovite riječ koju je dijete izgovorilo i proširite je novim riječima. Ako dijete kaže ‘lutka‘, a vi recite ‘Da, to je lutka. Lutka ima dugu kosu.’, ili dijete vam donese loptu, vi kažete ‘Donio si loptu. Baci mi loptu!’
– Potičite dijete da budu što aktivnije, da se što više kreće i zato provodite što više vremena vani.
– Slušajte što vam dijete poručuje svojim riječima, gestama, plačem. Vrlo je važno slušati dijete, posebno dok se još ne zna izraziti. Samo ako ga slušamo možemo razumjeti djetetove prioritete, interese i potrebe, možemo razumjeti kako se dijete osjeća. Slušanje je ključno za uspostavljanje odnosa uzajamnog poštovanja.
Više o tome pročitajte u tekstu Važno je slušati dijete dok se još ne zna izraziti.
Pratite razvoj svoga djeteta
Važno je pratiti razvoj i reakcije svoga djeteta i na vrijeme uočiti reagirati ako se pojavi sumnja na kakva odstupanja. Bilo bi dobro da se roditelji što više educiraju i saznaju i o mogućim različitim poremećajima, pa i onima iz autističnog spektra.
Obratite pažnju i potražite pomoć pedijatra ili logopeda:
– ako kod djeteta izostaje osmijeh
– ako nema povratne reakcije na zvukove, osmijesima ili bilo kojim drugim facijalnim ekspresijama
– ako se dijete ne glasa do 12 mjeseci, a inače djeca počinju gugutati s tri, četiri mjeseca, a i prve riječi se pojavljuju s deset mjeseci
– ako nema povratne pokazne geste, tj. dijete ne pokazuje prstom ono što želi
– ako dijete s 12 mjeseci pri odlasku ne maše i pokazuje ‘pa, pa’
– ako dijete ne prati pogledom predmet koji mu pokazujemo na drugoj strani sobe (Ako dijete prati predmet pogledom, ono ima združenu pažnju i sigurno nema poremećaj iz autističnog spektra.)
– ako izostane govor sa 16 mjeseci
– ako nema nikakvih smislenih ni dvosložnih fraza do 24 mjeseca, a inače u to doba djeca pričaju u kratkim rečenicama,
– ako dođe do gubitka govora i bilo kojih socijalnih vještina u bilo kojoj dobi
Više o autizmu, koga češće zahvaća te kako prepoznati simptome još kod beba, u dojenačkoj dobi, pročitajte u tekstu: Simptomi autizma – presudno je rano otkrivanje te čim prije započeti s terapijom.