Istarski srednjoškolci slabo jedu voće, još manje povrće i tjelesno su neaktivni

Pokazali su to rezultati online ankete koju su sklopu projekta Istarski zeleni pjat 2 ispunjavali srednjoškolci iz 25 istarskih škola. Mnogi od njih iskazali su veliki interes za kvalitetnom marendom u školskoj kuhinji kad bi im to bilo omogućeno

Tek svaki drugi istarski srednjoškolac jede voće svaki dan, a samo njih 44 posto svakodnevno na tanjuru ima i povrće. Preostali voće i povrće jedu uglavnom nekoliko puta tjedno.

Jednom mjesečno ili nikada voće (ne)jede njih 5 posto, a povrće čak 8 posto. Zato grickalice, slatkište i gazirane sokove svakodnevno konzumira 16 posto istarskih srednjoškolaca, a nekoliko puta tjedno njih 35 posto.

Ujutro, prije odlaska iz kuće svaki dan jede 40 posto učenika, a 30 posto u to vrijeme ne jede nikada. Prvi put u danu za vrijeme školske marende jede njih 34 posto. Tri obroka u danu ima 78 posto srednjoškolaca.

Da se ne hrane previše zdravo svjesni su i sami srednjoškolci. Tako ih 78 posto priznaje da bi trebali imati  raznovrsniju i zdraviju prehranu.

Istarski tinejdžeri nisu skloni ni tjelovježbi. Čak 43 posto učenika nikada ili skoro nikada ne vježba u nekom sportskom ili plesnom klubu ili pak teretani. Da svakodnevno rekreativno vježba, i to najmanje 30 minuta, izjasnilo se tek 21 posto srednjoškolske djece, a skoro nikada ili nikada tjelesno nije aktivno gotovo 30 posto srednjoškolaca.

Što znaju i kakve su im navike

Pokazali su to rezultati online ankete koju su sklopu projekta Istarski zeleni pjat 2 ispunjavali srednjoškolci iz 25 istarskih škola, među kojima je najviše bilo petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka. Podaci su prezentirani na tribini o pravilnoj prehrani djece i mladih, posebno srednjoškolaca.

Prema riječima Rudije Pavličević, stručne suradnica na projektima Zelene Istre i izvoditeljice projekta Istarski zeleni pjat 2, u anketi je sudjelovalo 755 učenika, a uspješno je ispunilo anketu njih 539, od čega 391 učenica. Anketa se provodila upravo tijekom štrajka prosvjetnih djelatnika pa tako neke škole anketu nisu ni uvrstile na svoje web stranice, što je doprinijelo nešto slabijem odazivu. Učenici su odgovarali na 52 anketna pitanja.

– Željeli smo doznati o prehrambenim navikama srednjoškolaca, posebno o školskim marendama, o tome što znaju o poremećajima prehrane, anoreksiji, bulimiji i kompulzivnom prejedanju. Htjeli smo doznati o njihovom zdravlju, svakodnevnim navikama te bave li se tjelovježbom, rekla je Rudija Pavličević.

Internet kao izvor informacija

Gotovo 50 posto istarskih srednjoškolaca smatra da je izvrsno educirano o pravilnoj prehrani, a za 43 posto anketiranih glavni izvor informacija o prehrani i zdravlju je Interent.

S obzirom da srednje škole u Istri, barem kad je riječ o onima u Puli, nemaju školsku kuhinju, anketom se željelo otkriti bi li u njima srednjoškolci marendali kad bi one postojale, kao što postoje u osnovnim školama i odlično su prihvaćene.

Čak 55 srednjškolaca je odgovorilo da bi se vrlo rado svaki dan hranilo u kuhinjama kad bi se u njima nudili ukusni obroci po pristupačnim cijenama. Nekoliko puta tjedno marendu bi tamo kupovalo 24 posto učenika.

Anketa je pokazala da više od 56 posto učenika sada uglavnom kupuje marendu u pekarama i objektima “brze hrane”.

Kad je pak riječ o poremećajima u prehrani, 60 posto učenika nije se složilo s tvrdnjom da nedovoljno znaju o anoreksiji, bulimiji i kompulzivnom prejedanju. Velika većina ispravno je procijenila da osobe oboljele od ovog poremećaja trebaju liječničku pomoć, kao i da pate od depresije te da od ovog poremećaja ne obolijevaju samo djevojke.

Redukcijske dijete i dalje popularne

Ako mi prijatelj ili prijateljica obole od anoreksije ili bulimije svakako ću kontaktirati njegove roditelje, stajalo je u anketnom pitanju na koje pozitivno odgovorilo njih 67 posto, a negativno 14 posto, dok 19 posto njih ne zna što bi učinilo.
Oko 20 posto njih smatra da poremećaji u prehrani ne nastaju zbog gubitka samopouzdanja i iskrivljanog pogleda na vlasitio tijelo.

Anketa je pokazala da srednjoškolci redukcijske dijete kako bi smršavili provode više puta godišnje, i to njih 19 posto, a jednom godišnje ili jednom svake dvije, tri godine njih 25 posto. S tvrdnjom da redukcijske dijete negativno utječu na tjelesni razvoj adolescenata složilo se 54 posto anketiranih, nije se složilo 17 posto se, a njih 30 posto odgovorilo je da ne zna.

Prikazom rezultata ove ankete u Dnevnom boravku pulskog Društvenog centra Rojc završio je Istarski zeleni pjat 2, projekt Zelene Istre i te partnera – Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Strukovna škola Pula i Medicinska škola Pula, koji je trajao od prošle školske godine. Projekt je pratila kampanja pod nazivom Nosi se zdravo.