
Koju srednju školu odabrati?
Razgovarali smo s učenicima pulskih srednjih škola, uglavnom s onima koji su upravo završili prvi ili drugi razred, i zamolili ih da iz svog iskustva savjetuju mlađe prijatelje. Evo njihovih iskrenih odgovora…
U koju se srednju školu i smjer upisati, pitanje je nad pitanjima u ovom trenutku za sve osmaše, ali i njihove roditelje. Često je donošenje odluke o odabiru srednje škole i budućem školovanju stresnije za roditelje nego za djecu, što je i razumljivo, budući da roditelji to pitanje sagledavaju kroz svoje životno iskustvo. To je i razlog što djeci ponekad nameću svoje razmišljanje, iako, savjetuju stručnjaci, to ne bi trebalo činiti.
Konačni odabir prepustiti djetetu
S djecom treba razgovarati, predočiti im sve mogućnosti izbora te objasniti što upis u pojedinu školu može donijeti. Konačni izbor na koncu valja prepustiti njima samima jer oni su ti koji će tu školu pohađati sljedeće četiri ili tri godine i svakodnevno (ne)učiti. Vrlo je važno dobro sagledati i procijeniti afinitete i sposobnosti djeteta i što manje se povoditi za raširenim razmišljanjem da tinejdžeri s 14, 15 godina još uvijek ne znaju što žele i ne shvaćaju životne okolnosti…
U današnje vrijeme krize i loše perspektive, velikog broja nezaposlenih i preteškog zapošljavanja roditelji su sve više skloniji razmišljanju, bez obzira na ocjene i uspjeh, da je bolje upisati kvalitetne strukovne škole, nego gimnazijske programe koji te bez završenog fakulteta ostavljaju na cjedilu. Imaj si ti neko zanimanje s kojim se možeš zaposliti, pa onda idi na fakultet, savjetuju mnogi. S druge strane, ni jedna odluka ne mora biti konačna pa tako ni odabir škole i zanimanja.
Pitali smo tinejdžere, a ne profesore i roditelje
Upravo kako bi pomogli u izboru srednje škole, odlučili smo roditeljima i tinejdžerima ponuditi razmišljanja iz prve ruke. Umjesto profesorima, psiholozima ili roditeljima, ovoga puta smo riječ dali samim učenicima koji su već prošli iskustvo odabira srednje škole. Razgovarali smo s učenicima pulskih srednjih škola, uglavnom onima koji su upravo završili prvi ili drugi razred, i zamolili ih da iz svog iskustva savjetuju mlađe prijatelje.
Postavili smo im pitanje zašto bi svom prijatelju/prijateljici preporučili da upišu školu i smjer koji su oni sami odabrali, odnosno zašto ne bi. Zanimalo nas je koje su dobre strane njihove škole, a koje loše, ako ih ima – od znanja koje se tamo dobiva, stručnosti profesora, odnosa prema učenicima, opremljenosti škole, mogućnosti zapošljavanja.
I svi su rado odgovorili na pitanja, i pritom zamolili da im ne objavimo ime i prezime. Naglašavamo stoga da su imena u anketi izmišljena, ali su škole, smjerovi te izjave srednjoškolaca autentični.
Evo iskustva iz prve ruke…
Tea, Jezična gimnazija: Jezična gimnazija je dobra za sve one koji žele učiti strane jezike i više im se posvetiti. Uz pojačani engleski, uči se četiri sata francuskog jezika tjedno, dok Opća gimnazija ima samo dva sata njemačkog ili talijanskog jezika. U trećem razredu bira se još jedan strani jezik.
U Jezičnoj gimnaziji nije dobro to što se u trećem razredu izbacuje jedan prirodni predmet, a o tome se mora odlučiti već u prvom polugodištu prvog razreda. Tada je rano za takvu odluku. Nije dobro ni to što dosta gimnazijskih profesora ima predrasude prema učenicima Jezične jer misle da tu školu upisuju slabiji učenici zato što imaju sat manje matematike od Opće gimnazije.
Gabrijel, Opća gimnazija: Preporučio bih Opću gimnaziju učenicima koji još nisu sigurni što bi radili u životu. Škola nudi općenito znanje i može se nakon četvrtog razreda u bilo kojem smjeru. Profesori su veoma stručni, većina ih se vrlo trudi biti pripremljena za svako predavanje i spremni su pomoći učenicima. Jedina primjedba je ta što je škola loše opremljena, nema projektora, mala je sportska dvorana, a pokuse iz biologije ili fizike gotovo je nemoguće izvesti zbog nedostatka opreme.
Što se općenito upisa u srednju školu tiče, mislim da ne treba pratiti što prijatelji i prijateljice upisuju, nego upisati ono što baš vas zanima.
Sara, Opća gimnazija: Gimnaziju bih preporučila učenicima koji namjeravaju ići na faks i osigurati si u životu neki bolji posao. Postoje tri smjera: Opća, Jezična i Matematička. Opća obuhvaća sve prostore znanja, Jezična se opredjeljuje za jezike, a Matematička ima više sati matematike i fizike. Gimnaziju ne bih preporučila onim lijenim učenicima koji nisu stekli radne navike i ne mogu kontinuirano učiti.
Škola jako dobro priprema za državnu maturu, a kasnije i za faks. Profesori su poprilično pravedni, više-manje. Loša strana škole je ta što profesori ponekad prebrzo prelaze preko gradiva pa učenici moraju kod kuće sami naučiti određeno gradivo. Također, opremljenost škole nije na visokoj razini. Škola nema kuhinju za tople obroke, kao ni dovoljno opreme i preparata za odvijanje pokusa na satima fizike i kemije.
Mislim da bi budući srednjoškolci sami trebali razmisliti o odabiru škole i potom porazgovarati o tome s roditeljima. Ako se odluče za Gimnaziju, trebaju znati da su obavezni kasnije pohađati faks. Pri odabiru škole treba razmišljati i o budućem poslu. Bilo bi dobro porazgovarati i sa srednjoškolcima koji već pohađaju određenu školu.
Jan, Tehnička škola, arhitektonski tehničar: Osobno bih svima koji se u životu žele baviti onime za što se školuju preporučio Tehničku školu. No ukoliko netko ovu školu želi upisati samo zato što ima dovoljno dobre ocjene, bolje neka odabere neku drugu. Ako vas stvarno zanima neko od zanimanja u Tehničkoj, i ako to birate zbog sebe, onda je upišite. Bit će vam zanimljivo i neće vam biti teško, pogotovo stručni predmeti. U protivnom, to što ćete učiti neće imati smisla, niti će vam biti zanimljivo.
Ja sam Tehničku upisao jer nisam znao gdje bih drugdje išao. Sada se ne vidim u tom poslu, pa čak ni u toj školi. No završit ću je jer je kasno sad prebaciti se. Što se tiče profesora, ovisno kako koji, ali većina ih se prema učenicima odnosi jednako i pošteno.
Borna, Tehnička škola, arhitektonski tehničar: Preporučio bih ovu školu jer su profesori stručni i susretljivi, a i široka je mogućnost zapošljavanja nakon završetka srednje. Ne vidim razlog zašto se netko ne bi upisao u ovu školu. Kad bih se ponovno upisivao, opet bih isto odabrao.
Maks, Tehnička škola, računalni tehničar za strojarstvo: Upisao sam ovaj smjer jer me zanimaju kompjutori. Sjećam se da sam mogao upisati i smjer za geodetskog tehničara, ali sam odustao jer je jedan pulski geodet rekao da se ne sjeća kad se netko sa srednjom geodetskom zaposlio u geodetskom uredu. A mislim da na faks za geodeziju, arhitekturu ili građevinu ne bih išao… Nažalost, u smjeru za računalnog tehničara imamo jako malo informatike, tek dva sata tjedno. Dosad smo radili PowerPoint, Exell, Word, kao u osnovnoj školi. Radili smo i nešto programiranja. Baš smo prije završetka škole o tome razgovarali u razredu i neki su rekli da bi se zbog toga najradije ispisali, ali kud će sad….
Lucija, Ekonomska škola: Mislim da je Ekonomska škola dobar odabir jer daje široku mogućnost zapošljavanja pa čak i bez završenog fakulteta. Profesori su također susretljivi. Loše je to što u Hrvatskoj već postoji velik broj ekonomista.
Jakov, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, komercijalist: Ovaj smjer je zanimljiv jer je dosta stručan, ima bazu u stručnim predmetima, i uči nas o poslu u prodavaonici, skladištu, uredu, računovodstvu. Učimo o poslovanju, dokumentima, kako se rukuje s robom. Preporučio bih ga svima koji misle imati solidan posao i dobru plaću bez faksa, iako se znanje može prošiti i na faksu. Ne bih ga savjetovao ljudima koji ne vole struku i praksu. Naime, ovo je posao koji se može odrađivati i u skladištu, a tamo zna biti poprilično teško.
Manuel, Medicinska škola, fizioterapeutski tehničar : Mogu reći da su u pulskoj Medicinskoj školi profesori i znanje koje se dobije na visokoj razini, za razliku od opremljenosti škole. Škola je jako stara i mala, a uz to je podijeljena na dvije lokacije (dio za prve i druge razrede, a dio za treće, četvrte i pete). Kabineti za praksu su mali, kao i fizikalna terapija u pulskoj Općoj bolnici, gdje se održava praksa. Neopremljena je i u lošem stanju.
Nina, Strukovna škola, tehničar nutricionist: Može se naučiti jako puno o prehrani, o stvarima o kojima smo dosad malo znali. Na primjer, naučiš kako se pravilno hraniti, što u prehrani činiš loše, što dobro. Smjer ima jako puno kemije, što ponekad bude prenaporno i iscrpljujuće. Škola ima puno smjerova, dobro je opremljena, i to je njena dobra strana. Ove smo godine dobili dodatne učionice, što je super jer nas je puno. Loše je to što su profesori ponekad bezobrazni prema učenicima. S druge strane, ima i problematičnih učenika i onda u razredu nemaš mira… Što se zaposlenja tiče, nisam sigurna koliko će ono biti moguće bez završenog fakulteta…
Fran, Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna: Škola pruža sve što bi jedno kreativno dijete htjelo. Od kiparstva do grafičkog dizajna. Škola je vrlo mala, nemamo ni zvono, što je velika privilegija. Što se tiče profesora, ne bih se mogao požaliti gotovo ni na što, jer su svi vrlo maštoviti u načinu na koji nas uče. Preporučujem svakome koga zanima slikarstvo, kiparstvo, grafički dizajn ili tekstil. Nećete požaliti!