Pranje ruku najbolji način sprječavanja prehlade

14.12.2014 / Mamatataja

Vitamin C i antibiotici nisu učinkoviti u sprječavanju te liječenju obične prehlade, a pogrešno upotrijebljeni antibiotici mogu i naštetiti, ističe se u studiji koja je razmatrala i sumirala dosadašnje rezultate istraživanja

Pranje ruku, a potom i cink kao dodatak prehrani, najbolji su načini prevencije prehlade, pokazuju rezultati studije objavljene u stručnom časopisu Canadian Medical Assotiation Journal.

Obična prehlada u prosjeku pogađa odrasle dva puta godišnje, a djecu do dvije godine starosti šest puta. Simptomi kao što su upala grla, začepljen nos ili pak curenje nosa, kašalj i slabost obično se pogoršavaju u prva tri dana, a ukupno traju tri do sedam dana, u nekim slučajevima i do tri tjedna. Iako prehladu uzrokuju virusi, a samo pet posto prehlada klinički su dijagnosticirane kao bakterijske infekcije, antibiotici se ponekad i dalje pogrešno propisuju kod virusnih priča.

U spomenutoj studiji Michale Allan, sa sveučilišta u kanadskom Edmontonu, te Bruce Arroll, sa sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelendu, osvrnuli su se na rezultate dosadašnjih istraživanja o tradicionalnim i alternativnim pristupima prevenciji i liječenju prehlade.

Oni ističu da rezultati najvećeg broja provedenih istraživanja govore o pranju ruku, sapunom ili dezinficijensima, kao vjerojatno uspješnom načinu sprječavanja prehlade. Cink također može biti djelotvoran kod djece. Naime, dva su istraživanja pokazala da su djeca koja uzimaju 10 ili 15 miligrama cink sulfata dnevno (konzultacije s liječnikom su neophodne – op.a.) manje prehlađena i zbog toga manje izostaju iz škole. Autori  napominju da cink može biti djelotvoran i za odrasle.

Rezultati nekih istraživanja govore o učinkovitosti probiotika u prevenciji prehlade iako, napominju Allan i Arroll, različiti tipovi i kombinacija probiotičkih organizama, kao i oblik u kojemu su probiotičke kulture dostupne (tablete, sirup) otežavaju mjerodavnu usporedbu.

Kad je pak riječ o liječenju prehlade, prema autorima, antihistaminici u kombinaciji s dekongestivima (kapi za nos) i/ili lijekovima protiv bolova čine se umjereno učinkovitima u liječenju prehlade kod starije djece, ali ne i kod djece mlađe od pet godina. Lijekovi ibuprofen i paracetamol pomažu kod boli i visoke temperature, s time da se ibuprofen pokazao uspješnijim kod suzbijanja visoke temperature kod djece.

Autori navode da su rezultati postojećih istraživanja o učinkovitosti ginsenga te homeopatije u sprječavanju i liječenju prehlade nejasni. Lijekovi za kašalj ne pokazuju učinkovitost kod djece, a nešto više pomažu odraslima. Med ima blagi efekt u olakšavanju simptoma kašlja kod djece starije od godine dana. Upotreba vitamina C i antibiotika ne pokazuje nikakvu dobrobit, a pogrešno upotrijebljeni antibiotici mogu čak i naštetiti. Također nije dokazana učinkovitost sprejeva za nos, tj. ispiranje nazalnom hipertničnom otopinom, kao i vlaženje zraka.

Autori ističu da su postojeći dokazi o učinkovitosti prevencije i liječenja prehlade loše kvalitete i da daju nekonzistentne rezultate, zaključuje se u priopćenju za medije ovog kanadskog časopisa.

 

http://www.cmaj.ca/lookup/doi/10.1503/cmaj.121442