Kako razumjeti tinejdžere: Stavite se u njihove cipele i shvatite njihovu nesigurnost!

U pubertetu je ‘kvaka’ promjena odnosa s roditeljima. Najednom poslušnost prestaje i počinje pregovaranje. Dijete odbacuje ono što je do tada znalo i to mu daje prostor da razvije vlastiti identitet, veli psiholog Velimir Todorović

‘Slušajte dijete i budite uz njega. Ne postoji “kuharica” za odgoj tinejdžera. Koprcajte se kako znate i umijete, educirajte se i napredujte kao roditelji!’

Poručio je to psiholog, prof. Velimir Todorović, obraćajući se roditeljima koji se nose s odgovornim zadatkom podizanja tinejdžera. Govoreći o tom vrlo burnom razdoblju, Todorović, koji u pulskom Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja, osim s ovisnicima, već dugi niz godina radi i s djecom i mladima koji imaju različite psihološke probleme, od depresije, anksioznosti do obiteljskih problema – istaknuo je da postoje dva krucijalna razdoblja za razvoj i rast mozga.

Mozak se razvija do 27. godine

Jedno je od rođenja do treće godine, potom razvoj mozga malo stagnira te se upravo u doba puberteta, i kasnije adolescencije, počinje razvijati intenzivnije, i to pod utjecajem hormona. Ta faza traje sve do 25., 26. godine te bi do 27. trebala završiti. U to doba najviše se razvija frontalni dio mozga, koji je između ostalog zadužen za donošenje odluka, procjenjivanje rizika, osjećaj odgovornosti.

Podsjetimo, dječaci najčešće ulaze u pubertet između 10 i 12 godina, a djevojčice između 9 i 11 godina. Prijevremenim pubertetom za curice smatra se dob od 8 do 9 godina, i ranije, a za dječake od 9 godina.

Trajanje puberteta također može biti različito. Kod nekih promjene nastupe vrlo brzo, a kod nekih traju još i u srednjoj školi. Nakon puberteta slijedi adolescencija.

U srednjem djetinjstvu važni su – roditelji…

Upravo u tom razdoblju dijete, odnosno tinejdžer, pod utjecajem je okoline, škole, još uvijek roditelja, ali u najvećoj mjeri prijatelja. Dijete prelazi iz razdoblja u kojem je bilo pod kontrolom tj. utjecajem roditelja i slušalo sve što mu roditelji kažu, u razdoblje gdje će biti ravnopravan član društva, donositi vlastite odluke, razvijati prijateljske i partnerske veze.

Upravo je zato taj dio života itekako važan jer djeca postaju odrasli ljudi. Kako bi se bolje razumjelo to tinejdžersko doba  treba sagledati iz kojeg razdoblja tinejdžeri dolaze.

Naime, djeca u pubertet ulaze iz doba srednjeg djetinjstva koje traje od 6. do 12. godine. Tada oni trebaju rješavati zadatke koji se od njih traže – steći marljivost, učiti, izvršavati obaveze, itd.

Glavno pitanje toga doba je – jesam li ja dobar u tome što radim? Odgovor dijete najčešće dobiva od roditelja. Ako dijete taj svoj ‘dio posla’ ne riješi na odgovarajući način, vrlo često iz tog razdoblja izlazi s određenom dozom nekompetentnosti, negativnim emocijama i niskim samopoštovanjem.

…a u pubrtetu – prijatelji!

U pubertetu djeca kreću prema intimnosti. To je nešto što mogu ostvariti kroz prve ljubavi, ali i kroz prijateljske odnose. Uče kako biti sam sa sobom i kako biti s drugima. To je nešto što oni sami moraju otkriti i rješavati cijeli život: Kako da budem dobro sam sa sobom i kako da s drugima budem dobro?

Bit će situacija kada će drugi od njih tražiti da ne budu svoji, kad će društvo tražiti da zaborave na sebe. To je jedan stalan ‘ples’ koji tinejdžeri trebaju naučiti plesati. Tu se razvija identitet, postavljaju se pitanja: tko sam, što sam, ima li ovaj svijet smisla, što ja tu radim…

U pubertetu se mijenja odnos s roditeljima

– U pubertetu je ‘kvaka’ promjena odnosa s roditeljima. Najednom poslušnost prestaje i počinje pregovaranje. Dijete odbacuje ono što je do tada znalo i to mu daje prostor da razvije vlastiti identitet. Jedan će dio onoga što je već čulo od roditelja odbaciti, tj. ‘prožvakati’ – i uzeti ono što mu odgovara, pojašnjava psiholog Todorović.

U razdoblju od 12 do 14 godina dijete želi postaviti granice. Roditelji su puni straha i nesigurnosti zbog svog djeteta. No ono se od 15. do 16. godine okreće sebi i za njega svijet poprima drugi oblik. Jako mu je važno da bude prihvaćen u grupi.

Od 17. do 20. godine traje faza integracije preostalih impulsa. I roditelj prolazi teško razdoblje, mora sebi priznati da se mora promijeniti jer do konflikta dolazi kada mi mislimo da smo u pravu, a oni u krivu. Stoga u ovom razdoblju očevi postaju važniji, njihov stil potiče autonomiju, a to djeci treba. Majka tada postaje više brižna i pruža emocionalnu potporu.

Savjeti ‘za preživljavnje’ s tinejdžerima

– razvijajte neroditeljski dio sebe (slikajte, plešite…)
– tražite podršku, educirajte se
– minimalizirajte borbu za moć
– ne dopustite da ponašanja djeteta razbijaju vaš odnos
– tolerirajte nemir i poštujte intimnost
– prihvatite da je nezadovoljstvo sastavni dio prirodnog, ali burnog razvoja djeteta i lansiranje u svijet odraslih
– pokažite djetetu poštovanje i ljubav
– budite primjer
– slušajte, ne nudite rješenja
– budite izravni i ne manipulirajte
– budite fleksibilni kad treba, no konzistentni u postavljanju granica

I za kraj, poručio je psiholog Velimir Todorović, pokušajte se staviti u dječje cipele – oni se osjećaju kao da ih je netko postavio na pozornicu i sad svi gledaju u njih. Tolika je nesigurnost koju tinejdžeri osjećaju!

Znate li što se zbiva noću, kada je vaš tinejdžer vani?

Aleksandar Hinić, vlasnik zaštitarske tvrtke u Puli, na organiziranom predavanju u pulskoj gradskoj knjižnici o tome kako bolje razumjeti tinejdžere, iz prve ruke posvjedočio je kako se mladi ponašaju kad izlaze vani.

– Sve ono što vam dijete ispriča po dolasku kući ‘ispeglana’ je verzija njihovog provoda. Svi oni žele biti odrasli i prihvaćeni u društvu. Stoga i oni koji to možda ne bi htjeli nerijetko posežu za alkoholom pa i raznim opijatima koji su danas, zbog nižih cijena i digitalizacije, dostupniji no ikad, rekao je.

Koliko god to možda nevjerojatno zvučalo, kazao je, djevojke znaju biti podložnije rizičnom ponašanju od svojih muških prijatelja. “Viđam tu djecu u društvu roditelja tijekom dana i to su sasvim druge osobe”, posvjedočio je.

– Roditelji trebaju naučiti svoju djecu odgovornosti, ali im dati i prostora, zaključio je Hinić.