Školska miopija sve učestalija! Izabrati naočale ili leće?

Puno gledanja na blizu, posebno u televizor, kompjutor i mobitel glavni su razlozi sve češće školske miopije, a pravo vrijeme za početak nošenja leća ovisi o zrelosti djeteta, kaže oftamologinja dr. Gilda Stojšić-Terlević

Da je školska dob rizična za razvoj smetnji vida dovoljno govori to što je u oftamologiji uvriježen termin školske kratkovidnosti, odnosno školske miopije. Riječ je o refraktivnoj pogrešci oka gdje su udaljeni predmeti mutni, a predmeti u blizini ostaju jasni.

Naravno, ne treba zanemariti ni druge dvije refrakcijske pogreške oka, i to dalekovidnost, pri kojoj se bolje vide predmeti koji su udaljeni, nego oni koji su blizu, te astigmatizam. Obje se vrlo često otkrivaju u školskoj dobi, iako obično nastaju ranije. Kod svih ovih problema s vidom oftamolog će propisati nošenje naočala ili kontaktnih leća.

Glavobolje kao upozorenje

Zašto upravo kratkovidnost najčešće počinje u školskoj dobi te koji su znakovi upozorenja pitali smo dr. Gildu Stojšić-Terlević, dugogodišnju specijalisticu oftamologinju u Dječjoj očnoj ambulanti pulske Opće bolnice.

– Školska miopija sve je učestalija zbog puno gledanja na blizu, od čitanja, dugotrajnog gledanja u televizor, kompjutor, mobitel. Sve ono što stvara napor očnih mišića kod dugotrajnog gledanja u konačnosti razvija školsku kratkovidnost. Javlja se od osme godine nadalje, odnosno vrlo često oko puberteta, kad je povezana s naglim rastom i razvojem. Školska miopija razvija se i u slučajevima kad je u ranijoj dobi s vidom bilo sve u redu, a pogotovo ako je vezana uz neku komponentu nasljeđa, veli dr. Stojšić-Terlević.

Napominje da upravo roditelji i nastavnici prvi primjećuju da nešto s vidom školaraca nije u redu, i to nakon što se prilikom gledanja učestalo približavaju ekranu, škilje na ploču, žale se na glavobolje.

Nažalost, miopiju je nemoguće izliječiti; jedino rješenje jest nošenje naočala ili leća.

– Djeca su pomalo šokirana saznanjem da moraju nositi naočale i nerijetko ih odbijaju. Vrlo često izražavaju želju za lećama. Međutim, leće se u pravilu ne daju kao prvo pomagalo. Uvijek se počinje s naočalama, da bi na sljedećoj kontroli, ako dijete inzistira na lećama, dali preporuku za kontaktne leće. No, i uz leće obavezno je imati odgovarajuće naočale, veli dr. Stojšić-Terlević te savjetuje na koji način valja nositi leće.

Leće za odgovornu i samostalnu djecu

– Leće ne bi trebalo forsirano nositi cijeli dan. U drugom dijelu dana, predvečer, kad se uči i čita, stavljaju se naočale. Meke leće treba nositi najviše osam do deset sati. Djeca ih trebaju nositi dok su aktivna, vani i u školi. Prilikom učenja bolje je nositi naočale. Polutvrde leće mogu se, međutim, nositi cijeli dan. S njima se može i učiti. Djeci se stoga medicinski uvijek preporučuju polutvrde leće jer u pravilu daju manje komplikacija. Istina, malo teže se nose, dijete se na njih teže navikava, no na koncu sve ovisi o djetetu, veli oftamologinja.

Ističe da je nošenje leća medicinski opravdano kod djece koja imaju veliku razliku u dioptriji između jednog i drugog oka, zatim kod djece s razlikom u boji očiju te kod mladih sportaša.

Meke leće, upozorava dr. Gilda Stojšić-Terlević, mogu izazvati alergije i upale oka ako se njima neadekvatno rukuje. Pravo vrijeme za početak nošenja leća ovisit će o zrelosti djeteta.

– Dijete mora biti odgovorno, samostalno, mora znati da leće mogu izazvati probleme, i to ne samo meke, već i polutvrde. Prilikom rukovanja s lećama dijete mora biti sposobno voditi računa o higijeni. Roditelji su tu samo podrška, veli dr. Stojšić-Terlević, istaknuvši da je najranija dob za početak nošenja leća vrijeme oko puberteta, odnosno sedmi, osmi razred.

Govoreći o lošim karakteristikama mekih leća, otkrila je da one upijaju suze pa noseći ih treba često treptati, posebno prilikom gledanja u kompjutor. U protivnom oko ostaje suho i s vremenom se stvara problem suhog oka pa je leće sve teže nositi. S druge strane, kontaktne leće u usporedbi s naočalama daju veću ugodnost gledanja, bolju vidnu oštrinu, bolju sliku i njima se uistinu bolje vidi, posebno kad je riječ o kratkovidnom oku.

Vjerovanje pak da je s polutvrdim lećama moguće smanjiti porast dioptrije nije znanstveno dokazano, zaključila je dr. Gilda Stojšić-Terlević.