Disforični refleks otpuštanja mlijeka ili D-MER: Kad dojenje izaziva loše osjećaje i crne misli

– Disforični refleks otpuštanja mlijeka je nagla epizoda disforije (neraspoloženja, lošeg osjećaja) i različitih neugodnih emocija koja se javlja neposredno prije ili za vrijeme otpuštanja mlijeka. Traje nekoliko minuta ili kraće i varira u intenzitetu i vrsti simptoma, rekla je psihologinja Ana Žutić

Postoji stotinu razloga zašto dojiti. Dobrobiti su zdravstvene i psihološke i za bebu i za mamu. O tome žene znaju, i najveći broj njih hoće li dojiti odluči instinktivno još u trudnoći. Jer dojenje je intiman čin između mame i bebe. Pruža zadovoljstvo i intenzivnu ugodu mami i bebi.

Na koncu, u igru se upleće oksitocin koji se kao hormon ljubavi otpušta prilikom orgazma, ali i dojenja. Ta intimnost mame i bebe za neke je žene moguće prejaka pa je i to jedan od razloga žašto ne doje, i to je njihova legitima odluka.

Fonomen u javnosti još uvijek neprepoznat

Ipak, postoje žene koje žele dojiti, voljele bi dojiti svoju bebu, ali u trenutku dojenja i otpuštanja mlijeka njihovim umom i tijelom, umjesto ugode i zadovoljstva zavlada, loš i neugodan osjećaj, obuzimaju ih teške, čak i crne misli.

Takvo je stanje uzrokovano naglom promjenom u razini hormona oksitocina prilikom otpuštanja mlijeka i naziva se – disforični refleks otpuštanja mlijeka, tzv. D-MER (Dysphoric Milk Ejection Reflex).

Ovaj fenomen još uvijek je šire neprepoznat, a o njemu je govorila psihologinja Maja Žutić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, na kongresu o ranom razvoju Prenatalna i postnatalna podrška obiteljima.

– Disforični refleks otpuštanja mlijeka je nagla epizoda disforije (neraspoloženja, lošeg osjećaja) i različitih neugodnih emocija koja se javlja neposredno prije ili za vrijeme otpuštanja mlijeka. Traje nekoliko minuta ili kraće i varira u intenzitetu i vrsti simptoma, rekla je Žutić.

Iskustvo jedne mame

O ovom fenomenu se ne govori, većina žena za njega nikad nije ni čula, iako ga je manji broj osjetio i najvjerojatnije o tome ni skim nije pričao, zbog očekivanog nerazumijevanja, mogućeg straha od osude. Na koncu ni žene koje prolaze kroz takvo stanje ne razumiju što im se događa i zašto im se to događa.

– Osjećaj je zastrašujući i plaši. Ne razumjete što vam se događa, ne možete si objasniti otkuda dolaze i zašto vas prevlavljuju takve misli. Ne želite ni sebi, a kamoli drugima priznati da vam se to događa, u smislu Je li ja to zaista osjećam? Ne traje dugo, ali je preplavljujuće i ostaje zauvjek u sjećanju, ispričala nam je svoje iskustvo jedna mama.

Javlja se kod šest posto majki

– Ono što je fascinantno je da nema literature u ovom području. Nedavno sam na hrvatskoj populaciji istraživala ovaj fenomen i uočila da postoje samo prikazi slučajeva, ali ne postoje kvantitativna istraživanja ovog poremećaja, rekla je psihologinja Žutić.

Prema njenim procjenama disforični refleks otpuštanja mlijeka javlja se kod šest posto majki, što nije mala brojka.

Simptomi se javljaju gotovo prilikom svakog ili svakog spontanog otpuštanja mlijeka (riječ je o refleksu) ili prilikom sisanja, kao i izajanja, a mogu biti toliko intenzivni i neugodni da majke odustaju od dojenja.

– Važno je da kao kliničari radimo na tome da detektiramo ovaj fenomen. Iako sam duboko u temi o psihološkoj tematici trudnoće, i sama sam tek prije koju godinu saznala da ‘ovo’ uopće postoji, bila je iskrena Žutić te nastavila.

– Zato je bitno da pričamo o tome da se i kod dojenja mogu javiti biološki uvjetovane poteškoće koje mogu dovesti do odustajanja od dojenja, ali i depresivnosti, anksioznosti i stresa kod majke, što pak sve utječe i na dijete, kazala je.

Psihološki ojačati majke

Žutić je istakla da nema radova o tome postoji li neki učinkoviti tretman za D-MER.

Problem je, nastavila je, što je to biološki uvjetovan refleks. Kod svakog otpuštanja mlijeka mamu otprilike u minutu i pol do dvije minute preplave užasno jake i intenzivne neugodne emocije – disforija, panika, iritabilnost, anksioznost, depresivnst – koje su česte jer se i otpuštanje mlijeka događa često.

– Za D-MER nema lijeka, ali postoje psihološke tehnike kojima stanje može ublažiti, na način da mame prilikom dojenja svjoju pažnju od tog lošeg osjećaja preusmjere na nešto drugo, da ih ta disforija ne preplavi i obuzme te uništi cijelo dojenje koje je divan trenutak između majke i djeteta te krasna prilika za povezivanje s djetetom, rekla je Maja Žutić, dodavši da kao pomoć može poslužiti i aroma terapija.

– Važno je ojačati majku i pojačati njen kapacitet za suočavanje s tim poteškoćama. Saznanjem o tome što joj se događa i zašto se događa pojačat će se njene spostobnosti da prođe kroz te teške i neugodne trenutke, zaključila je psihologinja.