Neuromotorni razvoj: Zašto je važno paziti na položaj glavice kod dojenčadi?

29.04.2023 / Vesna Kapeloto

Već u ranoj dojenačkoj dobi možemo uočiti odstupanja, a to je i položaj glavice, koja kasnije mogu postati značajna, upozorila je dr. sc. Ana Katušić

Kad se govori o neurorizičnoj djeci – onoj koja su rođena prijevremeno, ili su rođena iz trudnoće i poroda s komplikacijama – mišljenje je da odstupanja u njihovom razvoju mogu postati očita odmah po rođenju ili kasnije, u vrtićkoj i školskoj dobi.

Docentica dr. sc. Ana Katušić, profesorica na zagrebačkom Edukacijskom-rehabilitacijskom fakultetu, istaknula je, međutim, da istraživanja govore, a takvo je i njeno osobno iskustvo u radu s neurorizičnom dojenčadi, da odstupanje u razvoju može biti vidljivo već od rane dojenačke dobi, samo ga treba znati prepoznati.

– Na osnovu opažene disfunkcije mi ne možemo predvidjeti konačan razvojni ishod po to dijete, no već u ranoj dojenačkoj dobi možemo uočiti blaga odstupanja koja poslije mogu postati vrlo značajna. Takva odstupanja očituju se u kvaliteti posezanja rukom, stabilnosti glave ili modulaciji reakcije zjenice oka na svjetlo. To su specifičnosti koje izrazito upućuju da to dijete moramo uključiti u sustavnu podršku, rekla je Ana Katušić, govoreći na kongresu Prenatalna i postnatalna podrška obitelji.

– Vrlo često kod dojenčadi, osobito prije usmjeravanja na središnju liniju tijela, vidimo da dijete ima prevladavajući položaj glave na jednu stranu, desnu ili lijevu. Istraživanja kažu da do trećeg mjeseca pa i prema četvrtom mjesecu, takav položaj glave nema klinički značaj u smislu neurorazvojnog poremećaja. No ako se takav položaj nastavlja u četvrtom mjesecu, to je  uvelike i značajno povezano s lošijom sposobnošću posezanja, hvatanja i manipulacije. Ta djeca kasne u tom segmentu. Jasno nam je i zašto – jer će položaj glave utjecati na varijaciju pokreta jednog ili drugog uda s obzirom na kojoj je strani taj prevladavajući položaj glavice, pojasnila je.

Upravo se zato položaj glave u različitim motoričkim položajima ispituje u Motoričkom profilu dojenčeta – kliničkom instrumentu procjene složenosti motoričkog ponašanja.

Motorički profil dojenčeta obuhvaća i ispitivanje ima li dijete sporu ili odgođenu reakciju zjenice na svjetlo.

– Kad je vrijeme sužavanja sporije, i ako se to vrijeme kroz mjesece ne mijenja, ta djeca imaju vrlo visoki rizik za kliničku sliku bilateralne spastične celebralne paralize, pogotovo ako je to povezano s oskudnom kvalitetom motoričkog ponašanja, rekla je nadalje Katušić.

Baby handling je način da razvijanjem sigurnosti i stabilnosti kod dojenčadi od rođenja potičemo simetriju tijela te usmjeravanje udova i glave prema središnjoj liniji tijela, što je proces koji većina beba dostiže oko trećeg mjeseca. Djeci, pak, koja imaju neki neuromotorni poremećaj pomoći će u postizanju i dostizanju što bolje bolje izvedbe pokreta. To je razlog zašto se Baby handling preporučuje koristi baš sa svom djecom od samog rođenja.