I roditelji imaju potrebe: ‘Pronađite vrijeme za sebe, učinit ćete veliku uslugu svojoj djeci!’

Kada postoji dugo vremensko razdoblje nezadovoljavanja vlastitih potreba, onda dolazi do frustracije i stresa. U situacijama kad ste frustrirani ili nezadovoljni načinom na koji živite, teško je biti strpljiv sa svojom djecom i zadovoljiti njihove potrebe, rekla je sociologinja Andreja Radić

Roditelji često misle da biti dobar roditelj znači da svoje vlastite potrebe treba staviti u drugi plan kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjeve koje imaju njihova djeca.

– Pored toga što imaju svoje dužnosti i obaveze, a tu su i očekivanja koja se stavljaju pred njih, ne treba zanemariti da i roditelji imaju svoje potrebe – fizičke, intelektualne, socijalne i emocionalne – rekla je sociologinja Andreja Radić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Od nezadovoljavanja potreba do stresa i frustracije

– Istina je da roditelji često moraju odgoditi ili zanemariti svoje potrebe. Tako roditelj male bebe ne može spavati cijelu noć, iako za time ima potrebu.

– No, kada postoji dugo vremensko razdoblje nezadovoljavanja vlastitih potreba, onda dolazi do frustracije i stresa. U takvim situacijama, kad ste pod stresom, kad ste frustrirani ili nezadovoljni načinom na koji živite, teško je biti strpljiv sa svojom djecom i zadovoljiti tada njihove potrebe. A kad potrebe djeteta nisu zadovoljne one pak postaju razlogom još većeg stresa kod roditelja, rekla je Radić u sklopu predavanja Roditelj sam, pomozite!

Negativni utjecaj uvjerenja

Određena uvjerenja mogu također negativno utjecati na potrebe roditelja, poput razmišljanja:
– Dječje potrebe uvijek su na prvom mjestu.
– Mogu biti sretna samo kad su moja djeca sretna, dobro odgojena, dobro se snalaze u školi, uspješna su u sportu.
– Sad kad sam postao roditelj, nemam se pravo stavljati na prvo mjesto.
– Moram biti savršen roditelj. (To je nešto što ljudi ne izgovaraju, ali duboko u sebi mogu misliti. Možda su nezadovoljni kako je izgledao njihov odgoj, kako je bilo u njihovim obiteljima pa imaju dodatnu potrebu to ispraviti.)

Vrlo često roditelji pred sebe stave zahtjev:
– Ja to mogu bolje.
– Pa željela sam ovo!
– Ne želim tražiti pomoć jer to znači da nisam dobar roditelj.
– Nemam vremena za sebe i svoje potrebe.
– Moje potrebe trenutačno nisu važne, doći će jednom i moje vrijeme.
– Nesposoban sam ako moram tražiti pomoć. Tada drugi moraju brinuti o meni.

Potrebe vs. želje djeteta

– No treba razlikovati da kod djece postoje potrebe i želje. Potrebe predstavljaju sve ono potrebno da bi dijete raslo i razvijalo se – od hrane, oblačenja, prava na zdravlje i školovanje – što mora biti zadovoljeno. Želje predstavljaju ono što djeca žele, ali nije nužno, nije toliko bitno. To je ono bez čega oni mogu, poput dizajnerske odjeće, različitih elektroničkih uređaja.

– Zadovoljavanje dječjih potreba je obveza, a zadovoljavanje želja stvar je izbora roditelja i temelji se na našim vrijednostima, rekla je.

– Za zdrav emocionalni razvoj djeca trebaju naučiti odgoditi svoje želje, iako to izaziva frustracije, a roditelji isto tako trebaju naučiti ne ispuniti svaku djetetovu želju. Umjesto da se osjećate sebično jer ste odbili djetetov zahtjev, možete ga promatrati kao podučavanje postavljanja zdravih granica, istaknula je sociologinja.

Kad roditelj misli Moje potrebe nisu važne!

– Posebno je to specifično za majke koje često ne misle na vlastite potrebe ili misle da nemaju pravo imati vlastite potrebe, a posljedica toga je ogorčenost. Nije sramota trebati nekoga na koga se s vremena na vrijeme možete osloniti, potražiti pomoć, ne morate sve raditi sami, poručila je.

– Ako pronađete vrijeme za sebe i s vremena na vrijeme dopustite si nesavršenstvo – učinit ćete veliku uslugu svojoj djeci. Kao što su važne potrebe vašeg djeteta, važne su i vaše potrebe, poručila je Radić.

Kako pronaći vremena za sebe?

Ako dosad niste uzimali vrijeme za sebe, rekla je sociologinja, i ne znate kako krenuti u tako veliku promjenu, razmislite o ovim savjetima:

– Na početku dana napravite si popis obaveza, ali i barem 10 do 15 minuta, ako ne može više, vremena za vas.
– Na kraju dana zapišite sve što ste obavili u tom danu – budite zadovoljni onime što ste dobro učinili. Nemojte misliti Nisam još ovo, nisam još ono.
– Ako vam je briga o djeci ponekad prezahtjevna, razmislite koga možete zamoliti za pomoć.
– Učinite nešto zabavno sa svojom djecom, ali i prihvatite svoje osjećaje da ne želite učiniti određene stvari za ili sa svojom djecom; na primjer, ako ne volite igrati društvne igre, nemjte ih igrati svaki put, radite nešto drugo.
– Naučite upravljati svojim vremenom – postavite prioritete i razumna očekivanja. Strukturirajte svoje vrijeme. Razmislite je li objektivno u kratkom vremenskom razdoblju obaviti sve što želite ili ćete to odgoditi.

Zabavite se – i ne koristite djecu da biste ispunili svoje potrebe!

– Smanjite vrijeme provedeno u čišćenju svoje kuće, podijelite obaveze s drugim članovima obitelji, uklonite neke zadatke ili platite neke usluge.
– Zabavite se s drugim odraslima, otiđite nekada u kino, na izložbu. Osobni odnosi mogu minimizirati izolaciju i unijeti radost u vaš život.
– Razvijate interese i hobije – što ste ispunjeniji kao osoba, to ćete više energije imati za svoju djecu i manje ćete koristiti svoju djecu kako biste ispunili svoje potrebe. Možda ste i primijetili da ste nakon nekog izlaska dolaskom kući imali više strpljenja za vaše dijete, da ste bili sretniji i zadovoljniji.
– Otkrite neke stvari koje vas umiruju – nađite malo vremena da poslušate glazbu, pročitete kavu knjigu, otiđite na masažu.
– Postavite granice, što znači da naučite reći Ne drugima i Da sebi.
– Usvojite zdrav način života i vodite računa o sebi, poručila je Andreja Radić.