Je li zabrana društvenih mreža za djecu i mlade rješenje?

Dosadašnja istraživanja iz područja utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih pokazuju da one imaju i nepovoljne i povoljne efekte na mlade te cijela priča oko djelovanja društvenih mreža nije crno-bijela, ističu u Centru za mlade

Društvene mreže i njihov utjecaj na mlade i na mentalno zdravlje, goruće je pitanje današnjice oko kojeg se donose nove odluke i mjere – a sve u nadi da ćemo takvim djelovanjem umanjiti negativne efekte društvenih mreža na djecu i mlade. Jedna od mogućnosti je i zabrana korištenja društvenih mreža za djecu i mlade do 14 ili 16 godina, kakvu je najavila Australija. No, pitanje je kako će i koliko upravo ovaj korak biti koristan u namjeri da se poboljša zdravlje djece i mladih – upitali su se u zagrebačkom Centru za zdravlje mladih.

Utjecaj društvenih mreža nije crno-bijeli

Teško je dati jednostavan odgovor na ovako kompleksno pitanje, napisali su na svojoj Facebook stranici, no dosadašnja istraživanja iz područja utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih pokazuju da one imaju i nepovoljne i povoljne efekte na mlade (Popat i Tarrant, 2022) te cijela priča oko djelovanja društvenih mreža nije crno-bijela.

– Djeca danas odrastaju u digitalnim vremenima kojima nije lako navigirati, a to znamo i kao odrasli jer se i sami ponekad mučimo s brojim fenomenima vezanim uz internet i medije – od pojave mnogobrojnih vijesti iz raznoraznih izvora, od prekomjernog korištenja ekrana (najčešće svrstavajući to korištenje u svrhe posla…) pa i želje da zabilježimo sve važne životne trenutke i pod obavezno ih digitaliziramo.

– Nije ni čudo da se onda i djeca, koja odrastaju okružena pametnim telefonima, računalima, televizijama i sličnim uređajima u nekom trenu krenu zanimati za tehnologiju, a time posljedično i digitalni svijet u kojem društvene mreže postoje kao sredstvo komuniciranja, vele.

Rješenje ide u smjeru edukacije i dijaloga

U Centru za zdravlje mladih vele da ono što im se čini ključnim u ovom trenutku vremena ne ide u smjeru oduzimanja tehnologije ili zabrana društvenih mreža, već u smjeru edukacije, dijaloga, truda i međusobnog razumijevanja.

– Za početak, prije bilo kakve debate o tehnologiji – djeci pokažimo kako ekrani zapravo nisu prirodan način za opuštanje i odmaranje. Upoznajmo ih s brojim drugim aktivnostima koje su temeljne na prisutnosti, poput boravka u prirodi, druženja s prijateljima i obitelji u igri i razgovoru bez posredstva nekog medija. Dajmo im potvrdu i ljubav u stvarnom svijetu – onome u kojemu i ostaju kad se svi ekrani ugase, ističu.

Naučiti djecu kritičkom razmišljanju

– Kad su u pitanju tehnologije i društvene mreže, savjetuju u Centru, naučimo djecu kako da se kritički nose s ogromnom količinom informacija koja ih čeka na internetu.

– Pokažimo im primjerom kako balansirano korištenje tehnologija može doprinijeti kvaliteti naših života i olakšati nam brojne poslove. No, uvažimo i njihovu perspektivu i način gledanja na tehnologiju i pitajmo ih što ona njima znači i što im predstavlja te zajednički uplovimo u istraživanje i tih aspekata odrastanja.

Upravo je psiholog Daniel Milošević iz Centra za mlade u izjavi za jednu televiziju rekao da zabrana društvenih mreža nije rješenje.

– Roditelji od rođenja djeteta tehnologijom bilježe trenutke njihova odrastanja i koriste tehnologiju u svkodnevnom životu. Zato umjesto da djeci oduzmemo nešto jer se ne znamo nositi s time, bolje je da zajedno s njima proučimo zašto im društvene mreže toliko znače i kako im možemo pomoći i usmjeriti ih, rekao je psiholog.