Kako prepoznati teškoće mentalnog zdravlja kod djece i tinejdžera te što učiniti?
Djeca i adolescenti se sve više otvaraju i dijele svoje emocije, ali i dalje nije rijetkost da tom prilikom nailaze na nerazumijevanje, umanjivanje, relativiziranje njihovih poteškoća. Zato je važan doprinos svih nas zajedno
Iako je napravljan veliki korak unaprijed, pa se o mentalnom zdravlju dosta govori i piše, u našem društvu još uvijek vlada zamjetna stigma i sram u vezi s mentalnim teškoćama. Djeca i adolescenti se sve više otvaraju i dijele svoje emocije, ali i dalje nije rijetkost da tom prilikom nailaze na nerazumijevanje, umanjivanje, relativiziranje njihovih poteškoća, tj. onoga kako se osjećaju, a u najgorem slučaju doživljavaju i posramljivanje.
Na Svjetski dan mentalnog zdravlja u Hrabrom telefonu su još jednom upozorili da svi zajedno kao društvo imamo ključnu ulogu u podizanju svijesti o ovim problemima i stvaranju sigurnog prostora u kojemu djeca mogu slobodno izrađavati svoje emocije i potražiti pomoć. Psihologinje s Hrabrog telefona – Marcela Milković, Marina Banković, Helena Vučković – sastavile su brošuru sa savjetima i smjernicama roditeljima na koji način djelovati i što činiti za očuvanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
Što je mentalno zdravlje?
Pojasnile su najprije da je mentalno zdravlje stanje osobne dobrobiti i mogućnosti da se suočavamo sa životnim izazovima, da funkcioniramo kod kuće, u školi ili na poslu te da ispunjavamo svoje potencijale i doprinosimo zajednici.
Kako čuvamo mentalno zdravlje?
Naglasile su da je očuvanju mentalnog zdravlja pomaže njegovanje osobnih odnosa s bliskim osobama u kojima prevladava međusobno povjerenje i poštovanje. Važno je imati nekoga s možemo razgovarati o temama koje nas brinu.Važno je sudjelovati u aktivnostima koja nas vesele i opuštaju, poput hobija ili sportskih aktivnosti. Važno je brinuti se i o svom fizičkom zdravlju, prehrani, fizičkoj aktivnosti, boravku u prirodi, ali i odmoru jer je sve to povezano i s mentalnim zdravljem.
Što ako je djetetovo mentalno zdravlje narušeno?
Odrastanje sa sobom nosi različite promjene, izazove i potrebe za prilagodbom, zbog čega se djeca i mladi, tijekom svog odrastanja, naročito u razdoblju adolescencije, mogu susresti s različitim teškoćama mentalnog zdravlja. Javljaju se poremećaji raspoloženja, poput depresije, tjeskobe (socijalna i ispitna anksioznost), narušena slika o sebi i vlastitom tijelu, poremećaji hranjenja poput bulimije i anoreksije, sniženo samopoštovanje te različite ovisnosti (o društevnim mrežama, video igrama, opojnim sredstvima). Smetnje se mogu javiti ako je dijete prošlo stresna i traumatična iskustva, poput gubitka bliske, vršnjačkog nasilja, zlostavljanja.
Vrlo je važno prepoznati teškoće s kojima se dijete suočava kako bi na vrijeme dobilo pomoć i podršku.
Kako prepoznati narušeno mentalno zdravlje kod djeteta?
– Često je razdražljivog ili tužnog raspoloženja
– Ima izljeve bijesa ili frustracije, iskazuje agresivna ponašanja
– Gubitak interesa ili motivacije za aktivnosti u kojima je dijete prije uživalo
– Smanjena učinkovitost i uspjeh u školi zbog narušene sposobnosti koncentracije i motivacije
– Teškoće sa spavanjem (pretjerano spavanje ili teškoće sa spavanjem)
– Promjene u apetitu i prehrani (prejedanje ili gubitak apetita/odbijanje hrane)
– Česte pritužbe na tjelesne bolove – bol u trbuhu, mučnina, glavobolja, povraćanje (za koje su liječnici utvrdili da nema organskog uzroka)
– Visoka samokritičnost ili izražen osjećaj krivnje, srama ili beznađa
– Samoozljeđivanje ili druga autodestruktivna ponašanja
– Suicidalne misli i ideje (dijete često razgovara, piše, crta ili misli o smrti)
– Narušeni odnosi s članovima obitelji i/ili vršnjacima (dijete iskazuje strah od odbacivanja ili se izolira)
Kada potražiti pomoć stručnjaka?
U situacijama kada se dijete suočava s različitim izazovima, promjenama ili teškoćama mentalnog zdravlja, važno je da u tome nije samo i da dobiva sustavnu podršku odraslih, a ponekad i stručnjaka mentalnog zdravlja.
Ako primijetite promjene u djetetovu ponašanju koje traju dulje vrijeme, koje narušavaju njegovu kvalitetu života, svakodnevno funkcioniranje ili su štetne za njegovu sigurnost, dobrobit i zdravlje, važno je potražiti pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja psihijatra ili psihologa.
Isto tako, u situacijama kad se dijete samoozlijeđuje ili vam se povjeri da ima suicidalne misli, namjere i plan, važno je hitno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Možete se obratiti psihijatru u dječjoj bolnici, Centru za krizna stanja, liječniku obiteljske medicine ili obiteljskom liječniku. Ako je dijete vrlo loše, možete nazvati hitnu pomoć.
Kako izgleda odlazak stručnjaku mentalnog zdravlja?
Psihologinje pojašnjavaju da nakon što s djetetom potražimo pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja, ovisno o djetetovim teškoćama i potrebama, ono će biti uključeno u obradu i proces dijagnostike, a zatim i u odgovarajući oblik stručnog tretmana. Proces dijagnostike uključuje procjenu djetetovog funkcioniranju vrste i intenziteta simptoma te teškoća koje dijete pokazuje s ciljem boljeg razumijevanja i usmjeravanja u daljnje postupanje i tretman. U redu je pitati stručnjake kako će izgledati proces dijagnostike, što će se događati i kako pripremiti dijete.
Po završetku procesa dijagnostike stručnjak daje prijedlog terapije i tretmana. Tretmanska podrška djeci gotovo uvijek uključuje rad i s roditeljima jer su roditelji primarni pomagači djeci, ali nose i odgovornost za odnos s djecom. Roditelji u većoj mjeri nego djeca mogu utjecati na različite oblike okolnosti i izvore stresa u obiteljskom kontaktu.
Gdje se obratiti za pomoć?
Kad se odlučite potražiti stručnu pomoć, možete liječnika školske medicine, pedijatra ili pobiteljskog liječnika tražiti uputnicu za pregled psihologa ili psihijatra.
Izuzetno važan savjet za roditelje
Da biste mogli pomoći svom djetetu važno je da se osjećate zadovoljno i ispunjeno te da znate kako se umiriti i nositi sa svojim emocijama, zato je preporučljivo da radite i na očuvanju vlastitog mentalnog zdravlja.
