Obratite pozornost na svog srednjoškolca. Njegujte dobar međusobni odnos!
U ovoj su dobi uobičajene ‘fiziološke’ promjene u prehrambenim navikama, kao i obrascima spavanja i budnosti pa nije lako prepoznati znakove upozorenja ili zabrinutosti, kao što je to u drugim dobnim skupinama
(Srednja) škola nije samo mjesto obrazovanja i učenja, već je i mjesto odnosa, emocija, znatiželja, izazova, frustracija i zadovoljstava. S obzirom na to da djeca u školi provode jako puno vremena, jasno je da ona definira ritam života djece sve do adolescencije.
Zbog svega toga vrlo je važno zaštititi djetetov emocionalni doživljaj u školi, obraćajući pažnju na sve one znakove koji mogu ukazivati na nelagodu ili poteškoće, na što su se osvrnuli stručnjaci u poznatoj talijanskoj dječjoj klinici Bambino Gesu.
Suprotstavljanje ‘kućnim modelima’
Srednja škola predstavlja razdoblje kad vršnjačka grupa postaje primarno okruženje za usporedbu i rast. Srednjoškolci, sad već adolescenti, osporavaju modele koje su naučili kod kuće. Vrijeme je to doživljavanja vrlo intenzivnih i zanimljivih prijateljstva te romantičnih veza.
Školski život nije ograničen samo na učenje i rad u razredu, već se proteže na društveni život pa i društveno-angažirano djelovanje.
Edukativna i zanimljiva iskustva ponekad odvlače adolescente od njihovih akademskih obveza, zbog čega poštivanje osobnog i privatnog prostora srednjoškolaca, kao i održavanje otvorenog prostora za dijalog i raspravu nije uvijek lako.
Ključan odnos roditelj – dijete
U ovoj su dobi uobičajene ‘fiziološke’ promjene u prehrambenim navikama, kao i obrascima spavanja i budnosti. Stoga nije lako prepoznati znakove upozorenja ili zabrinutosti, kao što je to u drugim dobnim skupinama.
Mnogo toga ovisit će o kvaliteti odnosa i komunikacije između roditelja i djeteta, tj. srednjoškolca.
Porast poremećaja prehrane i samoozljeđivanja
U talijanskoj klinici napominju da je ovo dobna skupina koju je najteže pogodila izolacija nametnuta pandemijom, a posljedice još uvijek vidimo. Ograničenja potrebna za suzbijanje širenja zaraze lišila su dječake i djevojčice njihovog primarnog životnog i razvojnog okruženja
Primijećen je zabrinjavajući porast poremećaja prehrane i samoozljeđivanja, navode u klinici.
Stoga je izuzetno važno:
– Održavati otvoren dijalog s djecom.
– Potaknuti bavljenje sportskim aktivnostima.
– Pratiti njihov akademski napredak.
– Biti svjesni svake sklonosti samoizolaciji.
– Obratiti pozornost na sve promjene u njihovom ritmu spavanja i budnosti.
