SERIJAL Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 5. dio: Prebroditi korake unazad

Kad se u procesu oporavka anksioznost vrati – nemojte pokazati paniku ili razočarenje, požurivati dijete natrag na prethodne razine, stavarati pritisak, uspoređivati ga s drugima, savjetuje psihologinja Russell

U petom nastavku serijala o razumijevanju anksioznosti govorimo o neuspjesima i kako se s njima nositi.

Naime, u procesu iscjeljenja anksioznost obično uzvrati – vrati se, pa se postavlja pitanje kako se suočiti s neuspjesima bez gubljenja nade da će anksioznost iščeznuti, ali i strahom da će dotad postignuti napredak nestati.

Zastoji ne trebaju biti – neuspjeh

Psihologinja Lucy Russell ispričla je priču o djevojci koja se nakon tjedana postupnog napredovanja sa socijalnom anksioznošću uspjela pridružiti malom umjetničkom klubu. Sve dok jedan dječak nije grubo prokomentirao njezin umjetnički rad. U tom trenutku nastala tjeskoba izazvala je napadaj panike i djevojka je ponovno odbijala napustiti kuću. Njezini roditelji su se osjećali slomljeno. Sav napredak je nestao. No je li zaista bilo tako?

Razumjevanje zastoja

Važno je znati da zastoji nisu neuspjeh, veli ova engleska psihologinja – oni su dio oporavka. Zapravo, oni su bitan dio učenja kako se nositi s anksioznošću. Svaki put kad se vaše dijete suoči s neuspjehom i prebrodi ga, njegov mozak gradi nove putove.
Dijete uči da:
– Anksioznost ne traje vječno.
– Može se nositi s teškim osjećajima.
– Oporavak je moguć.
– Njegova snaga raste.

– Zamislite to kao jačanje mišića, potrebna su razdoblja odmora i oporavka da ojačate, pojasnila je.

Kada očekivati neuspjehe?

U svojoj klinici često vidi porast anksioznosti:
– kada je dijete umorno
– postoji dodatni stres (poput ispita)
– rutine se mijenjaju
– život stvara izazove
– tijelo ili mozak trebaju odmor.

Zamislite anksioznst kao val:
– Ponekad je veća.
– Ponekad je manja.
– Ali uvijek prođe.

Prebroditi korake unazad

Da bi dijete moglo prebroditi korake unazad, potrebno je da roditelj:

– Prizna djetetu koliko je ovo teško.
– Podsjeti ga na uspjehe iz prošlosti.
– Zadrži mirnoću i samopouzdanje (čak iako se borite iznutra).
– Omogući svom djetetu dodatni odmor.
– Drži jednostavne rutine.

Nemojte:
– Pokazati paniku ili razočarenje.
– Požuriti natrag na prethodne razine.
– Stvarati pritisak za oporavak.
– Dovesti u pitanje njihov trud.
– Uspoređivati ga s drugima.

Pružati potporu

Umjesto da guraju Lily da se odmah vrati u art klub, njezini roditelji su:
– dali joj vremena da se oporavi od ‘ispada’ njezina prijatelja
– podsjećali je da su neuspjesi normalni
– pozitivno govorili o umjtničkom izražavanju
– pustili je da sama odredi tempo povratka.

Dva tjedna kasnije Lily je bila spremna pokušati ponovno i prebroditi zastoj, tj. korake unazad – ovaj put s još boljim razumijevanjem svojih obrazaca anksioznosti.

Kada nema potpore

Vraćajući se u domaću realnost i priču dječaka iz uvodnog djela, iz hrvatske škole – kada se prvi put pokušao napraviti plan ispitivanja za učenika, jedna se učiteljica, unatoč uputi s nastavničkog vijeća da se učenika tjedan dana ne ispituje, ipak svojevoljno ‘otela’ dogovoru i postupila po svom nahođenju te dala pismeni ispit učeniku, koji ga je taj sat i pisao, sasvim nespreman. Zbog nepovjerenja u ono što mu u školi, s jedne strane govore, te s druge strane čine, dječak je ponovno izostao i krenuo koracima unazad.

Umjesto potpore i razumjevanja, školska psihologinja dječaku je u poruci napisala: ‘Izostao si – opet!’ 

U svom online tečaju Outsmart Anxiety (Nadmudriti anksioznost) psihologinja Lucy Russell dala je u dublji uvid u provjerene pristupe koje sama koristi u svojoj klinici. Tečaj pomaže razumjeti zašto mozak djeteta regira anksioznošću, što održava te obrasce i konkretne korake koje će im pomoći da se promijene.

 

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu: Uvod

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 1. dio: Zamka izbjegavanja

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 2. dio: Guranje u strah nije rješenje

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 3. dio: Podrška u trenucima panike

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 4. dio: Učinkovito surađivati sa školom