‘Djeca i mladi danas nemaju osjećaj da je svijet sigurno mjesto’

Mladi danas trebaju pojačanu angažiranost i zajednice i roditelja, a na koncu onda i stručnjaka, rekla je klinička psihologinja i voditeljica Centra za zdravlje mladih Ella Selak Bagarić

– Djeca danas nisu bitno drugačija od prošlih generacija, ali odrastaju u složenijem okruženju, uz stalnu izloženost društvenim mrežama i informacijama koje mogu pojačavati strahove i osjećaj nesigurnosti – ustvrdila je klinička psihologinja i voditeljica Centra za zdravlje mladih Ella Selak Bagarić, govoreći u središnjem Dnevniku HRT-a o stanju mentalnog zdravlja djece i mladih te izazovima suvremenog odrastanja.

Rekla je da su izazovi s kojima se djeca danas suočavaju sve složeniji, ali i da trend češćeg traženja stručne podrške postaje specifičnost ove generacije.

– Imaju puno više izazova, ali su puno više osviješteni u tome da mogu pokucati na vrata i reći dobar dan, ja bih volio razgovarati s nekim. Tako da bih rekla da smo ipak napravili nešto na tome da se smanji stigmatizacija, kazala je.

Istaknula je da sustav još uvijek mora osigurati uvjete za pravovremenu intervenciju jer ranije traženje pomoći znači i bolje ishode liječenja.

Naime, istraživanja još i prije COVID pandemije, od 2011. i 2012. godine, pokazuju trend porasta teškoća mentalnog zdravlja kod djece i mladih. Iako imaju mnogo online kontakata, djeca zapravo imaju malo stvarnih, dubokih prijateljstava, što dodatno naglašava potrebu za stvaranjem alternativa u odnosima i vremenu provedenom van digitalnog svijeta.

Otvoren pogled u surovu realnost svijeta

Selak Bagarić ističe da društvene mreže i internet, koji su glavni izvor informacija mladim ljudima, pružaju otvoren pogled u surovu realnost svijeta.

– Odrastanje danas i svijet danas užasno su kompleksni. Kroz društvene mreže i svu tu dostupnost informacija i protok informacija, koji je puno brži u odnosu na prije, oni se zapravo suočavaju s jednom surovom realnošću svijeta i nemaju osjećaj da je svijet sigurno mjesto, pojasnila je.

– Trebaju jednu pojačanu angažiranost i zajednice i roditelja, a na koncu onda i stručnjaka, ustvrdila je.

Preopterećeni roditelji

– Ljudi daju sve od sebe da bi bili prisutni u obitelji i da bi bili prisutni u odgoju svoje djece. Međutim, isto tako iz kliničke prakse znam koliko su zapravo roditelji opterećeni. Svi mi smo opterećeni izazovima života danas, rekla je govorći o ulozi i mjestu roditelja u svijetu svoje djece.

Istaknula je teškoće današnjeg roditeljstva zbog manjka vremena uzrokovanih obvezama.

– Ljudi rade po dva posla. Nemamo više onu podršku koja je ranije bila da su bake i djedovi na raspolaganju. Bake i djedovi i dalje rade. Jako je teško i zahtjevno biti roditelj, rekla je.

U kontekstu društvene socijalizacije, napomenula je važnost kreiranja kvalitetnijih prijateljskih odnosa mladih s vršnjacima.

– Istraživanja pokazuju da mladi imaju puno kontakta online, ali zapravo vrlo malo stvarnih dubokih prijateljstava. Moramo im dati nekakve alternative od toga da cijelo vrijeme scrolaju, da su na internetu i da se zapravo udaljavaju od kontakta i od svoje zajednice, kazala je te u tom kontekstu istaknula ulogu društva i lokalne zajednice.

Potreban veći angažman lokalne samouprave

– Lokalna samouprava zapravo osigurava besplatne aktivnosti za djecu, sport, umjetnost i tu se djeca prepoznaju i onda se puno manje dokazuju kroz neka neprimjerena ponašanja. Na taj način se smanjuje postotak djece koja ulaze u ovisnička ponašanja, ali i delikventna ponašanja. Ali roditelji ne smiju biti sami u tome, zaključila je.

Kao dobar primjer smjera djelovanja u budućnosti, Selak Bagarić navela je islandski model prevencije, koji uključuje roditelje, škole i lokalnu zajednicu.