Tanja K. Zaborski, Pazi što jedeš: Ljudi sve više žele kupovati na eko tržnicama

U sklopu manifestacije organiziramo najveći sajam ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, sa 60 izlagača iz Hrvatske te Slovenije. Tu ćete moći kušati i kupiti ekološke proizvode i porazgovarati s proizvođačima, rekla je voditeljica projekta mr. sc. Tanja Kocković Zaborski

Etnografski muzej Istre i udruga Istarski Eko Proizvod organiziraju ove godine 5. „Pazi što jedeš“, manifestaciju koja se sastoji od sajma ekoloških proizvoda, radionica za djecu i odrasle te stručnih predavanja. Više nego dobar razlog da ovog vikenda, 7. i 8. studenoga, posjetite Dom hrvatskih branitelja u Puli, posebno jer je svoj dolazak najavilo i 59 certificiranih eko-izlagača iz Hrvatske i inozemstva, čime ovaj ekološki sajam postaje najveći u Hrvatskoj. O ovogodišnjem izdanju “Pazi što jedeš” razgovarali smo s voditeljicom projekta i kustosicom Etnografskog muzeja Istre mr. sc. Tanjom Kocković Zaborski.

Komunikacija između sela i grada

– Etnolozi i proizvođači hrane zajedno. Na prvi pogled pomalo neobičan spoj!?

– Posebnost ove manifestacije je interdisciplinarni pristup istraživanju i prenošenju znanja o hrani. Upravo je suradnja institucije kao što je Etnografski muzej Istre i udruge koja okuplja certificirane ekološke proizvođače (IEP) možda nešto što je jedinstveno, a na prvi pogled i neobično. No, i mi etnolozi, kao i proizvođači hrane, bavimo se problemima zdrave i lokalne prehrane od polja pa do stola. Imajući na umu, naravno, prenošenje znanja uzgoja i pripreme hrane s koljena na koljeno.

– Ovogodišnja manifestacija “Pazi što jedeš” posvećena je temi tržnica. Zašto upravo tržnice?

– Tržnice su mjesta, ne samo od povijesne i ekonomske važnosti, već i mjesta gdje se odvija neposredna komunikacija sela i grada, poljoprivrednika i kupaca. Poseban naglasak stavit ćemo na fenomen solidarnih ekoloških tržnica, kao mjesta gdje kupci mogu kupiti proizvode iz certificiranog ekološkog uzgoja bez pesticida.

Alternativa proizvodima za koje nije jasno odakle dolaze

– Što su to solidarne ekološke tržnice?

– Solidarne ekološke tržnice su takva vrsta ekoloških tržnica gdje je, da tako kažem, izbačen posrednik, a ostao je neposredni kontakt kupca sa proizvođačem. Na taj način ponovno smo povezani sa hranom koju jedemo, jer izravno komuniciramo s onima koji ju proizvode. Proizvođači ne plaćaju štandove, što omogućava poticanje i promociju mali ekoloških proizvođača. Ujedno, smanjuje cijenu proizvoda i tako je povećana dostupnost takvih vrsta proizvoda (certificiranih ekoloških) široj javnosti, a to znači – nama, kupcima. Zanimljiva je činjenica da je ideja o solidarnim eko tržnicama (SET) nastala upravo u Puli.

– Vi ćete u nedjelju održati predavanje o ekološkim tržnicama u svijetu i kod nas, kao i o eko tržnici u Puli. Gdje smo mi u odnosu na svjetske trendove?

– U Hrvatskoj je sve više ekoloških tržnica, posebice je velika potražnja u većim gradovima. Ideja solidarnih ekoloških tržnica također se širi. Danas takve tržnice već postoje u Rovinju, Višnjanu, Rijeci, Osijeku, a uskoro će se organizirati i u Zagrebu i drugim gradovima. Što se tiče svjetskih trendova, u Hrvatskoj su, kao i u Europi i SAD-u, organizirane razne vrste ekoloških tržnica. Na na Zapadu su poznate pod zajedničkim nazvnikom – seljačke tržnice, a tamo su prisutni proizvodi koje prodaju seljaci direktno sa svojih imanja. Postoje i dijelovi ili cijele tržnice na kojima se prodaju isključivo ekološki proizvodi.

Zajednička je težnja svih takvih tržnica, u svijetu i kod nas, je da se kupcima ponudi alternativa standardiziranom okusu, proizvodu za kojeg nije jasno od kuda dolazi i je li dobar za vaše zdravlje. Jasna je velika želja povratka povjerenja da je ono što jedemo zdravo, i kod kupaca i kod proizvođača. Isto tako je velik značaj neposrednog prijenosa vještina i znanja na takvim tržnicama, gdje možete pitati za savjet, recept, uspostaviti jedan prisniji odnos sa samim proizvođačima.

Radionice za djecu i odrasle te stručna predavanja

– Što posjetitelje očekuje na ovogodišnjoj manifestaciji u pulskom Domu hrvatskih branitelja?

– Tijekom subote i nedjelje održavat će se radionice za djecu. To su Pašta po starinski, potom radionice pripovijedanja naših suradnica iz udruge Pusti priču, pa radionice izrade lampiona, koje će održati udruga Waldorf, kao i radionice sađenja i pletenja za odrasle.

Predavanja će obuhvatiti teme poput privilegije kupovanja lokalnog (tržnica Dolac), potom o pulskoj solidarnoj eko tržnici, zelenoj tržnici u Zadru, o povijesti riječke tržnice. Bit će riječi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te programu ruralnog razvoja od 2014. do 2020., o ekonomiji koja je bolja prema lokalnoj zajednici.

Lješnjaci, sirevi, med, lavanda, samoniklo bilje…

– Svoj dolazak najavio je i velik broj eko proizvođača, što će zasigurno privući mnogobrojne posjetitelje.

– Da, u sklopu manifestacije organiziramo najveći sajam ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, sa 60 izlagača iz Hrvatske te Slovenije. Tu ćete moći kušati i kupiti ekološke proizvode i porazgovarati s proizvođačima. Da nabrojim samo neke: ekološko voće i povrće, pekmezi, sokovi i druge prerađevine, lješnjaci, proizvodi od lana i konoplje, maslinovo i bučino ulje, sirevi i mliječni proizvodi, žitarice i razna brašna, med i drugi pčelinji proizvodi, lavanda, samoniklo bilje, ekološko sjeme i još puno toga.

– Novina manifestacije je i Studentski dan.

– U suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i posebno s Fakultetom ekonomije i turizma i Filozofskim fakultetom, odsjek za povijest, odnosno profesoricama doc.dr.sc. Kristinom Afrić Rakitovac i dr.sc. Danijelom Doblanović organizirali smo Studentski dan, a održat će se u petak, 6. studenoga. Željeli smo dati mogućnost studentima da pokažu rezultate svojih istraživanja koje može poslušati i šira javnost. Predavanja će se održati na Fakultetu ekonomije i turizma, u dvorani “Pula”, od 14 do 16 sati. Tamo će studenti predstaviti svoje seminarske i specijalističke radove na temu hrane, zelenog poduzetništva i održivog razvoja.

U organizaciji mladi stručni ljudi različitih struka

– Peta je godina održavanja “Pazi što jedeš”. Prisjetite nas događanja iz proteklih godina.

Tijekom ovih pet godina obradili smo teme kao što su prevencija i prehrana osoba sa šećernom bolešću, istraživanje i prezentacija teme prehrane u muzejima, načinu uzgoja i konzumacija hrane u urbanim sredinama, o tzv. urbanim i društvenim vrtovima. Bila je tu i tema hrana i djetinjstvo, nekada i sada – s posebnim naglaskom na važnost lokalne i zdrave hrane od najranije dobi te tijekom školovanja. Organizirali smo 30 radionica, isto toliko predavanja, a na sajmenom dijelu sudjelovalo preko 160 izlagača. Želim istaknuti i da organizacijski odbor čine mladi ljudi različitih struka, od profesora povijesti, inžinjera agronomije, zdravstvenih radnika, etnologa, turističkih radnika koji u organizaciju unose svoje znanje i na volonterskoj bazi organiziraju ovu manifestaciju.

Više informacija o programu manifestacije možete potražiti na www.pazistojedes.com ili na facebook stranici Pazi što jedeš.

 

 

 

Fotografije: Andreas Kancelar