
Kako bolje razumjeti adolescente: Mislite da kao roditelj više nemate utjecaja? Naprotiv, vaša uloga je ključna!
– Međusobna povezanost i bliskost roditelja i djeteta, roditeljska potpora, poticanje i nadzor uz jasna pravila u obiteljskom okružju preduvjeti su za zdrav razvoj i ključni su za prevenciju korištenja sredstava ovisnosti, rekla je socijalna pedagoginja Emina Laštrić na predavanju roditeljima učenika šestih razreda u okviru programa Imam stav
Kako bolje razumjeti adolescente – naziv je prvog interaktivnog predavanja kojeg je socijalna pedagoginja Emina Laštrić održala roditeljima učenika šestih razreda pulske Osnovne škole Stoja, u sklopu programa Imam stav.
Riječ je o programu prevencije korištenja sredstava ovisnosti za adolescente od 12 do 14 godina, koji se provodi u nekoliko europskih zemalja, od prošle godine u zagrebačkim školama, a od ove u desetak istarskih. U sklopu programa educiraju se šestaši na satovima razredne zajednice te roditelji na zasebnim predavanjima.
Cilj je prevenirati korištenje alkohola, cigareta i sredstava ovisnosti te odgoditi prvu uporabu, na način da adolescenti uče i stječu potrebne socijalnim vještine. S druge strane, nastoji se osnažiti roditelje da još bolje razumiju promjene u razvoju i formiranju identiteta kroz koje prolaze njihovi adolescenti te da se snažnije informiraju o preventivnom utjecaju obitelji na adolescentovo korištenje sredstava ovisnosti.
Uloga roditelja u zdravom psihičkom razvoju je – odlučujuća!
– Adolescencija je prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi i ujedno jako teško i izazovno razdoblje u kojem je cijela obitelj stavljena na kušnju suočavanja s različitim izazovima. Roditelji često osjećaju i govore o tome da više nemaju utjecaja na svoju djecu – ali to ipak nije tako, istaknula je na početku pedagoginja Laštrić.
Štoviše, naglasila je, uloga roditelja u zdravom psihičkom razvoju ovih mladih ljudi je zapravo odlučujuća, a ključna riječ je – bliskost.
Povezanost, bliskost, potpora i jasne granice!
Korištenje sredstava ovisnosti tijekom adolescencije može se izravno povezati uz roditeljski stil.
– Međusobna povezanost i bliskost roditelja i djeteta, roditeljska potpora, poticanje i nadzor uz jasna pravila u obiteljskom okružju preduvjeti su za zdrav razvoj i ključni su za prevenciju korištenja sredstava ovisnosti, rekla je pedagoginja.
– Bliskost roditelja s djecom u ovom razdoblju je izuzetno važna, možda još i važnija nego tijekom djetinjstva, jer ako se dijete nađe u nekoj opasnoj situacije prije će se sjetiti svog roditelja i suzdržati se.
Količina nadzora ipak mora postojati, ali ne pretjerana, u smislu da su pod staklenim zvonom, da nigdje ne smiju ići, već da s njima razgovarate, da znate s kim se druže i gdje izlaze, poručila je roditeljima Emina Laštrić.
Razvoj tijekom adolescencije
Da bi lakše i bolje shvatili adolescente te razumjeli njihova ponašanja potrebno je znati o fizičkim i psihičkim obilježjima adolescencije.
Razdoblje adolescencije obično počinje oko 11., 12. ili 13 godine i završava s oko 20 godina. U to vrijeme javlja se niz promjena u mnogim područjima razvoja djeteta.
– Prije svega to su fizičke promjene jer se mijenjaju oblik i funkcija tijela.
– Dolazi do ključnih promjena ličnosti, tj. formiranja identiteta.
– Vršnjaci postaju vrlo važni, mnogo važniji nego dosad.
– Snažno jača razvoj logičkog razmišljanja te postepeno i apstraktno mišljenje.
– Adolescenti stvaraju i razvijaju moralne vrijednosti te svoj osobni sustav vrijednosti.
Što adolescenti u svom razvoju moraju odraditi?
Ono što svakog adolescenta čeka i kroz što svaki adolescent mora proći do svoje odraslosti, a zna biti vrlo teško, jest:
– Upoznati se s promjenama svoga tijela i prihvatiti svoje tijelo kao dio sebe.
– Razumjeti i naučiti suočiti se sa svojim osjećajima.
– S obzirom na to da adolescenti počinju obnašati sve veći broj uloga, moraju moći formirati ujednačenu sliku o sebi i stabilan identitet koji će im omogućiti da se prilagode novim društvenim ulogama.
– Postati neovisni, određujući svoju ulogu u obitelji iz nove perspektive.
– Trebaju razviti vještine kreativnog razmišljanja i spontanosti jer će morati nalaziti nova rješenja u novim situacijama u kojim će se nalaziti i postati neovisni.
– Biti sposobni apstraktno razmišljati i stvari sagledati sa stanovišta drugih ljudi te formulirati svoje osobne vrijednosti i svoj odnos prema životu.
Adolescenti sliku o sebi pod utjecajem roditelja mogu – poboljšati ili pogoršati
– Iako se ti razvojni zadaci temelje na prijašnjim stadijima razvoja, roditelji u ovom razdoblju imaju priliku odigrati ključnu ulogu u daljnjem razvoju svoga adolescenta, jer bez obzira kakvo je adolescentovo samopouzdanje do tada i kakvu oni sliku o sebi imaju, to će se u ovom periodu – poboljšati ili pogoršati – ovisno o tome kakav će poticaj ili neprihvaćanje roditelja dobivati u procesu tih promjena, rekla je pedagoginja.
Rana adolescencija – burno i promjenjivo razdoblje
Rana adolescencija, kao prvi stadij koji započinje s 11, 12 ili 13 godina, vrlo je burno i promjenjivo razdoblje, kada mladi adolescenti mijenjaju svoja ponašanja iz djetinjastog u zrelo pa ponovno iz zrelog u djetinjasto.
– Tada dolazi do vidljivih fizičkih promjena.
– Adolescenti su izuzetno emotivni. Dolazi do razlika u ponašanju. Oslobađaju se hormoni koji izazivaju snažne osjećaje, od burnih reakcija, promjene raspoloženja do tuge.
– Dolaze do spoznaje da su jedinstveni pojedinci i da moraju pronaći svoju novu ulogu u obitelji i društvu kao cjelini.
– Seksualne fantazije i nepoznati osjećaji prema osobama oba spola često zbunjuju mladu osobu.
– Povećava se svijest o sebi pa su adolescenti jako usmjereni na sebe, ali još uvijek imaju slabo određenu sliku o sebi.
– Često osjećaju da su različiti od drugih, usamljeni ili da ih drugi ne razumiju, posebice njihova obitelj. Mogu čak fantazirati da su usvojeni jer ne nalaze povezanost.
– Adolescentov uobičajen stil rješavanja problema može biti agresivan, submisivan ili suradnički – ovisno o tome kako se drugi ponašaju prema njima, odnosno što gledaju kao model svog ponašanja, ili je pak riječ o trenutačnoj reakciji na određenu situaciju.
– Tijekom ovog razdoblja mnogi adolescenti imaju točno određene zamisli kako nešto valja učiniti. Oni ne mogu sagledati stvari iz perspektive druge osobe i obično vjeruju da postoji samo jedan način za rješavanje određene situacije.
– Ne mogu razmišljati o tome što drugi razmišljaju o njihovim postupcima dok ne razviju apstraktno mišljenje.
– Adolescenti uglavnom razmišljaju o neposrednoj prošlosti ili sadašnjosti, pa zato nisu u stanju dugoročno planirati niti uzeti u obzir posljedice dok djeluju. Vrlo često traže trenutno zadovoljenje svojih potreba.
Odvajanje od obitelji
– Tijekom ovog razdoblja događa se vrlo važna promjena, a to je proces odvajanja od obitelji. Oni i dalje ovise o vanjskom autoritetu, ali ga mogu ne prihvaćati ako dolazi od strane njihovih roditelja, rekla je pedagoginja te nastavila.
– Nepoštivanje pravila ponašanja u ovom razdoblju slično je infantilnom: adolescenti se drže pravila samo da ih ne bi ulovili da ih krše – počinju lagati, pregovarati o vremenu kad se moraju vratiti kući, odbijaju pospremiti sobu, izvršavati kućanske poslove. Sve to može biti njihova potreba da se pobune protiv autoriteta svojih roditelja, pojasnila je.
– Zbog različitih osjećaja koji ih muče lako im je poljuljati povjerenje u sebe same, a k tome su još i pod utjecajem vršnjaka. Sve to može biti plodno tlo za neprihvatljiva ponašanja, naglasila je Laštrić.
Zašto su adolescenti ranjivi na korištenje sredstava ovisnosti?
– Adolescenti teže neovisnosti i obično se ne osvrću na savjete starijih generacija. U ovom razdoblju odobravanje vršnjaka postaje jednako važno kao i odobravanje roditelja, rekla je pedagoginja.
Nadalje, pozitivan učinak mnogih sredstava ovisnosti – budući da smanjuju anksioznost ili izazivaju osjećaj euforije – može privremeno olakšati anksioznost koju adolescenti često osjećaju.
Adolescenti nemaju životnog iskustva i još su nezreli u svojim prosudbama, a eksperimentiranje je inače sastavni dio razvoja djeteta i adolescenta.
Ne treba smetnuti s uma da su adolescenti najpopularnija ciljna skupina za reklame čija je glavna poruka: ‘Brzo dođi do intenzivnog osjećaja’ – ‘Konzumiraj … i bit ćeš dio skupine / imat ćeš identitet, bit ćeš prihvaćen.’
Sve to dovodi do toga da su adolescenti podložniji za konzumiranje sredstava ovisnosti, zaključila je pedagoginja Emina Laštrić.
Pozitivan stav roditelja prema korištenju sredstava ovisnosti i antisocijalnom ponašanju (npr. lošem vladanju u školi, kasnim povratkom s izlaska, itd.) stalni je rizični čimbenik rizika povezan s korištenjem svih sredstava ovisnosti (Mendes, F., i dr., 1999).
‘Imam stav’ je školski program prevencije korištenja sredstava ovisnosti za adolescente od 12 do 14 godina, utemeljen na kombinaciji dvaju modela: modela znanja i informiranja o sredstvima ovisnosti te modela socijalnog utjecaja.
Program Imam stav je inovativan jer je razvijen kao rezultat suradnje sedam zemalja Europske unije (Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Austriji i Švedskoj) u okviru projekta EU-Dap te je njegova učinkovitost izmjerena u ranijoj fazi navedenog projekta.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Služba za suzbijanje zlouporabe droga) u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje te Laboratorijem za prevencijska istraživanja (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), tijekom 2022/2023 provodi implementaciju i evaluaciju preventivnog programa Imam stav u školskom okruženju na području Istre.