
Rastite sa svojim tinejdžerima. Puno razgovarajte i budite im bliski!
– Dopustite mu da izrazi svoje mišljenje, ali i da vi jasno kažete svoje. Morate biti svjesni da će se njihova razmišljanja sve više razlikovati od vaših i od svega onoga što ste im usadili do sada, rekla je roditeljima šestaša socijalna pedagoginja Emina Laštrić, na predavanju u sklopu programa Imam stav
– U razdoblju adolescencije tinejdžeri sve više počinju tražiti grupe izvan obitelji kojima će pripadati, ali obitelj i nadalje igra najvažniju ulogu. U tom procesu doći će do niza sukoba vas kao roditelja i djeteta, kod nekih manje, kod nekih više – rekla je roditeljima socijalna pedagoginja Emina Laštrić na predavanju Biti roditelj adolescenta znači rasti zajedno s njim, održanim u sklopu programa Imam stav. Programom su obuhvaćeni učenici šestih razreda pulske OŠ Stoja i njihovi roditelji.
‘Imam stav’: Kako bolje razumjeti adolescente? (prvo predavanje)
Kako bi bilo moguće pronaći rješenja za te sukobe potrebno je razumjeti bit odnosa roditelj – tinejdžer/adolescent.
– Tinejdžeri imaju temeljnu potrebu za neovisnošću, autonomijom, samostalnošću, samokontrolom. Za njih je nužno da prođu kroz zadovoljenje tih potreba kako bi mogli prijeći u odraslo doba. Ostvarivanjem tih potreba preuzet će odgovornost za svoje odluke i svoja mišljenja. S druge strane, roditelji se u tom razdoblju pitaju jesu li njihova djeca dovoljno zrela da budu samostalna. Raskorak je u tome što adolescenti negoduju i naglašavaju da sami žele donositi odluke, a njihovi roditelji smatraju da oni to nisu u stanju jer su njihova ponašanja još uvijek nezrela, rekla je pedagoginja.
Riječ je o zajedničkom procesu rasta adolescenta i njihovih roditelja. U tom procesu tinejdžeri će naučiti preuzeti odgovornost za svoje odluke i ponašanja, a roditelj će postepeno napuštati svoj autoritet, popuštati granice i razvijati povjerenje u svoju djecu.
Taj proces obostranog rasta potrajat će oko sedam godina, najčešće od 12. do 19. godine.
Neka vaši tinejdžeri izraze svoje misli i osjećaje
Važno je da u tom procesu rasta i razvoja roditelj dopusti adolescentu da izrazi vlastito mišljenje, bez odricanja od vlastitih zamisli i vrijednosti.
– Razgovarajte puno s vašim tinejdžerom, dopustite mu da izrazi svoje mišljenje, ali i da vi jasno kažete svoje. Morate biti svjesni da će se njihova razmišljanja sve više razlikovati od vaših i svega onoga što ste im usadili do sada. To je na neki način ‘treniranje’ adolescenta da postane autonoman, savjetovala je roditelje Emina Laštrić.
– Kroz puno razgovora potičite svoga tinejdžera i tinejdžericu da iznose svoje misli i osjećaje, da razmišljaju o drugim aspektima života i drugačijim stanovištima. Oni na početku adolescencije nisu u mogućnosti sagledati stvari i činjenice iz druge perspektive, razmišljati o posljedicama, o tome što drugi misle o njihovim postupcima. Zato im na to cijelo vrijeme treba ukazivati, rekla je.
Autonomija se trenira postepeno
Mladi su u današnje vrijeme izloženi mnogo većem broju informacija nego što smo mi bili. Te informacije je sve teže kontrolirati i zadatak roditelja je da ih usmjere u procjeni i izboru informacija koje dobivaju.
Autonomiju u obitelji potrebno je trenirati postepeno. Na primjer, postepeno uključivati adolescenata u donošenje obiteljskih odluka i tu iskazivati poštovanje prema njihovom mišljenju (gdje će se ići na obiteljski odmor i sl.), ali uzimati u obzir njihova razmišljanja o ‘vanjskim’ odlukama (izbor prijatelja, visina džeparca).
– Obično se roditelji i djeca slože u tome da je potrebno da tinejdžeri postanu sve samostalniji, ali ne i u tome u kojim bi oblastima to trebalo biti. Tako će adolescenti tražiti da imaju utjecaj na svoj društveni život, s kime će se družiti, do kada će biti vani. S druge strane, roditelji očekuju da postanu više ili potpuno samostalni u školskim obavezama.
Vrlo često neslaganje je o tome koliko dugo smiju ostati vani.
– O tome će s njima biti potrebno stalno komunicirati i pregovarati te postepeno pomicati granice i davati im slobodu da oni o tome sve više odlučuju. Na primjer, možete reći: Evo, sljedećih mjesec dana ispravi ocjene pa možeš ostati vani sat vremena duže, dala je primjer pedagoginja.
Adolescencija donosi promjenu – i za roditelje
Napomenula je da se u razdoblju adolescencije, kada tinejdžeri traže svoju autonomiju, može dogoditi da roditelji ponovno prolaze kroz proces svoje autonomije. Budući da su dugi niz godina bili posvećeni isključivo svojoj djeci, suočavaju se s razmišljanjem da će djeca ubrzo otići i napustiti ih.
Roditelji ponovno preispituju i određuju svoju ulogu prema djeci, partneru i društvenom životu. U tom razdoblju moguće je preklapanje s krizom srednjih godina pa dolazi do preispitivanja vlastitih postignuća te zadovoljstva životom i odnosima s bliskim ljudima.
– Nošenje sa svojim adolescentom ići će teže i roditelj će imati manje energije ako se muči s vlastitim poslovnim problemima, ako mora voditi brigu o svojim roditeljima, a u isto vrijeme sa svojim tinejdžerom mora puno razgovarati, pregovarati, raditi kompromise, iskazivati puno strpljenja i dosljednosti, upozorila je Laštrić.
‘Odbačeni’ roditelji
Roditelj se može suočiti i s prestankom idealizacije od strane vlastitog djeteta.
– Do sada je dijete mislilo da roditelj sve zna i da je najbolji u svemu, a sada je dijete uvjerenja da sve zna i da je u svemu u pravu. Takve situacije kod nekih roditelja mogu biti izvor stresa i dovesti do gubitka samopoštovanja te osjećaja bespomoćnosti.
– Kako bi se obitelj dalje razvijala i kako bi adolescent mogao zdravo odrasti, važno je da roditelji shvate svoju frustraciju i osjećaj da su odbačeni te se nauče nositi s gubitkom ljubavi, divljenja i autoriteta koje su dobivali u prethodnom stupnju razvoja djeteta, poručila je roditeljima pedagoginja.
Snažna prilika za razvoj i napredak cijele obitelji
Uzimajući sve ove nove momente u obzir, smatra se da adolescencija može poslužiti kao prilika za obnavljanje obiteljskog života. To je vrijeme kada će doći do istodobnog procesa osamostaljivanja i roditelja i djece, na način da i roditelj sebi nalazi nove aktivnosti.
Dolazi do promjena u obiteljskom životu, što može biti snažna prilika za razvoj i napredak cijele obitelji.
– Vrijeme adolescencije doprinosi razvoju sposobnosti prihvaćanja i pregovaranja i za roditelje i djecu, a te su vještine i sposobnosti životno vrijedne i ispunjujuće, rekla je Laštrić.
Budite čvrsti, vrsti, asertivni i pružajte podršku
Dok tinejdžeri prelaze u razdoblje zbunjenosti i zbunjujućih osjećaja, poručila je Laštrić, roditelji moraju biti čvrsti, asertivni i pružati im podršku.
Premda adolescenti grade svoj identitet i autonomiju kroz neslaganje s roditeljima i pružanje otpora, ipak su potrebna i nužna jasna ograničenja i pravila. Ona adolescentima omogućuju da u sigurnosti obiteljskog okruženja procjene jesu li njihova uvjerenja i odluke ispravni i prihvatljivi, pojasnila je.
Povezanost i bliskost pod ‘must’
– Najvažnije je da puno razgovarate, da oni iskazuju svoje mišljenje i osjećaje, a vi svoje, ali da im u isto vrijeme postavite granice. Neće sve biti kako oni žele. No, to je razdoblje kada im je potrebna povezanost, bliskost i podrška s vaše strane. Oni izlaze iz obitelji, ali pritom moraju imati podršku s vaše strane. Nije vrijeme za velike svađe, kontrolu i represiju, poručila je Emina Laštrić.
‘Imam stav’ je školski program prevencije korištenja sredstava ovisnosti za adolescente od 12 do 14 godina, utemeljen na kombinaciji dvaju modela: modela znanja i informiranja o sredstvima ovisnosti te modela socijalnog utjecaja.
Program Imam stav je inovativan jer je razvijen kao rezultat suradnje sedam zemalja Europske unije (Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Austriji i Švedskoj) u okviru projekta EU-Dap te je njegova učinkovitost izmjerena u ranijoj fazi navedenog projekta.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Služba za suzbijanje zlouporabe droga) u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje te Laboratorijem za prevencijska istraživanja (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), tijekom 2022/2023 provodi implementaciju i evaluaciju preventivnog programa Imam stav u školskom okruženju na području Istre.