SERIJAL Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 1. dio: Zamka izbjegavanja

Kroz godine rada, istaknula je psihologinja, uvidjela je da kad je riječ o anksioznosti, ono što pomaže kratkoročno, često dovodi do pogoršanja – dugoročno

Engleska klinička psihologinja za djecu dr. Lucy Russell, koja se u vlastitoj klinici bavi anksioznošću kod djece i tinejdžera, nedavno je, predstavljajući svoj online program Outsmart Anxiety, kroz newslettere dala roditeljima uvide o tome kako se anksioznost razvija i raste te što nam je kao roditeljima činiti i ne činiti da bi pomogli svom djetetu i podržali ga da izađe iz tog kruga još prije nego što postane začaran, pa i onda.

Učinila je to kroz sedam nastavaka, koje na našem portalu prenosimo u sklopu serijala Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu, osnažujući roditelje osnovnim znanjem. Kroz nastavke provlačimo priču hrvatskog dječaka koji se borio s jakom školskom anksioznošću i nažalost, nije dobio podršku i razumijevanje tamo gdje je trebao – u školi.

Kako anksioznost raste kroz zamku izbjegavanja?

Psihologinja je tako kazala da se u svojoj 20-godišnjoj karijeli nebrojeno puta susrela s obrascem, točnije zamkom u koju upadaju roditelji koji sve čine da pomognu svom anksioznom djetetu, a njegov svijet u isto vrijeme postaje sve manji i manji. Riječ je o – zamci izbjegavanja.

Pojašnjvajući što je zamka izbjegavanja, dala je primjer dječaka koji je jako volio plivanje, no kad je krenuo u viši razred to se odjednom promijenilo. Zvuk jeke u bazenu postao je preplavljujući, a uznemiravalo ga je i vikanje trenera dok bi davao instrukcije što i kako raditi. Osjećao je pritisak plivati pred drugima u takvom okruženju, osjećao se dezorijentirano i to ga je dovelo do prvog paničnog napada.

Vidjevši ga u tom stanju, njegovi roditelji učinili su ono što bi učinila i većina drugih – povukli su ga s plivanja, misleći da ga na taj način štite od tih strašnih osjećaja.

No, što je nakon toga uslijedilo?

– Najprije, dječak je izbjegavao plivanje.
– Potom je izbjegavao ulaziti u bilo koje zdanje sa zvukom jeke.
– Prestao je i sa svim sportskim aktivnostima, gdje bi treneri mogli vikati i derati se.
– Čak je i školska dvorana postala izvor anksioznosti pa je i nju izbjegavao.

Cijena zaštićivanja

Bila je to cijena zaštićivanja, odnosno cijena zamke izbjegavanja svih njemu neugodnih situacija. Naime, kroz godine rada, istaknula je psihologinja, uvidjela je da kad je riječ o anksioznosti, ono što pomaže kratkoročno, često dovodi do pogoršanja – dugoročno.

Kako anksioznost funkcionira?

Pojasnila je kako se odigrava zamka izbjegavanja:

Kratkoročno: Izbjegavanje (neke situacije zbog neugode i straha) dovodi do trenutačnog olakšanja.
Dugoročno: Svako izbjegavanje uči naš mozak da je jedini način da se osjećamo sigurno da nastavimo izbjegavati ono što nam stvara neugodu.
Rezultat: Spirala anksioznosti postaje sve veća.

Roditelj treba dublje shvatiti djetetove strahove

Psihologinja savjetuje roditelje da razmislite o svojem djetetu:
– Koje aktivnosti postepeno prestaje raditi?
– Koja mjesta izbjegava?
– Koji se novi strahovi pojavljuju?
– Kako njegov svijet kroz stalno izbjegavanje novih situacija postaje manji?

– Razumijevanje obrasca anksioznosti prvi je korak k njezinu obuzdavanju. Kad roditelji shvate kako anksioznost funkcionira, sve krene nabolje, rekla je psihologinja Russell.

Rješenje nije guranje kroz strah

Međutim, vrlo je važno znati, posebno je naglasila, rješenje nije odjednom gurnuti dijete u sve ono čega se boji. To može biti jednako štetno kao i izbjegavanje.

Istaknula je da je najvažnija lekcija koju je naučila u radu s anksioznom djecom ta da se istinski napredak događa samo onda kad pronađemo – pravu mjeru između zaštićivanja i blagog poticanja, tj. ohrabrvanja na izlaganje.

Kako naći pravu mjeru između zaštićivanja i poticanja na izlaganje te odrediti pravi tempo govori se u sljedećem nastavku serijala.

U svom online tečaju Outsmart Anxiety (Nadmudriti anksioznost) dala je u dublji uvid u provjerene pristupe koje sama koristi u svojoj klinici. Tečaj pomaže razumjeti zašto mozak djeteta regira anksioznošću, što održava te obrasce i konkretne korake koje će im pomoći da se promijene.

Razumijeti anksioznost i pomoći djetetu – Uvod

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 2. dio: Guranje u strah nije rješenje!