SERIJAL Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 3. dio: Podrška u trenucima panike

Kad nastupi panika, djeca mogu osjećati da ne mogu disati, srce im počne jako lupati, mogu osjećati vrtoglavicu ili mučninu, postaju nesposobni jasno razmišljati, navela psihologinja Russell

Kako pomoći djetetu u trenutku jake anksioznosti ili paničnog napada, tema je trećeg nastavka serijala Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu. 

Razumijevanje paničnog napada ključno je da bismo mogli pomoći djetetu da se osjeća sigurno i podržano, ističe engleska psihologinja dr. Lucy Russell, koja je predstavljajući svoj online program Outsmart Anxiety dala roditeljima uvide o tome kako se anksioznost razvija i raste te što nam je kao radoteljima činiti i ne činiti da bi pomogli svom djetetu prilikom veće ili manje anksioznosti.

Razumijevanje panike

– Kad nastupi panika, mozak vašeg djeteta prelazi u način rada za preživaljavanje, ističe psihologinja.

Djeca mogu:
– Osjećati da ne mogu disati.
– Srce im počne jako lupati.
– Osjećati vrtoglavicu ili mučninu.
– Žele pobjeći.
– Postaju nesposobni jasno razmišljati.

Važno je znati da ovi fizički osjećaji mogu biti zastrašujući, ali ne i opasni, umiruje roditelje dr. Lucy Russell.

Kako pronaći ono što pomaže?

Psihologinja je podijelila je priču o djevojčice Miji – koja nije stvarna, već je kombinacija djece s kojima je radila.

Tijekom napadaja panike Mijini roditelji odmah bi pokušavali sve čega su se dosjetili. Stalno bi joj govorili da je sigurna, postavljali joj mnoga pitanja o tome što nije u redu i beskrajno je uvjeravali. Ponekad bi se iznervirali i rekli joj da se mora smiriti.

Unatoč njihovim najboljnim namjerama, Mijini napadi panike su se pogoršavali. Počela se bojati ne samo panike, već i velike pozornosti koja je dolazila s njom. Prijelomni trenutak dogodio se kada su roditelji sjeli s njom (tijekom mirnog razdoblja) i napravili njezin osobni Plan panike.

Izrada plana za trenutke panike i jake anksioznosti

Svako dijete je drugačije, ali evo nekoliko strategija koje pomažu.

Zajedničko disanje
– Polagani, duboki udisaji trbuhom (pet sekundi udah, pet sekundi izdah).
– Neka bude razigrano – poput puhanja balona ili hlađenja vruće čokolade.

Nježno odvraćanje pažnje
– Gledati po sobi i imenovati stvari koje vide.
– Držanje nečega hladnog ili glatkog.
– Slušanje omiljene pjesme.

Tiha podrška
– Sjedenje zajedno u tišini.
– Nježan dodir ruke na leđima (ako dijete voli dodir).
– Korištenje dogovorenih utješnih fraza.

Ključ je u radu s vašim djetetom, kako biste otkrili jedinstvenu kombinaciju onoga što upravo njemu najviše odgovara i pomaže.

Što Vaše dijete doista treba?

Dr. Russell navodi da su najvažniji elementi svakog plana panike:

– Smiren roditelj (jer dijete će preuzeti vaše stanje).
– Dozvola djetetu da ima svoje vrijeme.
– Nema pristiska da se panika prevlada.
– Dogovorene strategije koje je dijete samo odabralo.
– Vrijeme za oporavak nakon.

Iako će ove strategije pomoći da se dijete nosi s napadima panike, mnogi roditelji smatrat će korisnim dublje razumijeti aspekte tjeskobe. U sveobuhvatnom programu Outsmart Anxiety moguće je produbiti znanje o ovim konceptima još više.

Oporavak nakon trenutaka panike

Nakon napadaja panike vaše dijete moglo bi:

– Osjećati se iscrpljeno.
– Trebati vrijeme u tišini.
– Željeti izbjeći slične situacije.
– Osjećati se posramljeno ili frustrirano.

– Ovo je normalno. Oporavak nije prepuštanje tjeskobi. To je davanje vremena živčanom sustavu da se resetira. Djeci je potrebno vrijeme oporavka da izgrade povjerenje da će nakon teških trenutaka dobiti podršku, a ne pritisak, kazala je Russell te pozvala roditelje da razmisle kako reagiraju kad im je dijete jako anksiozno.

– Samo primjetite – bez osude samoga sebe. Svijest je prvi kork do učinkovite promjene, rekla je Russell.

Razumijeti anksioznost i pomoći djetetu – Uvod

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 1. dio: Zamka izbjegavanja 

Razumjeti anksioznost i pomoći djetetu – 2. dio: Guranje u strah nije rješenje!