Interaktivna izložba o Brijunima u Kući za brodice oduševit će djecu i odrasle

Kuća za brodice pretvorena je u moderni edukacijsko-prezentacijski centar u kojemu je na inovativan i interakcijski način izložen stalni postav o bogatoj povijesti i jedinstvenoj flori i fauni Brijuna

Kuća za brodice, taj prepoznatljivi secesijski motiv sa starih razglednica Brijuna, postala je moderni edukacijsko-prezentacijski centar u kojem je postavljena stalna interaktivna izložba o prirodnim ljepotama i povijesti otočja Brijuni. Nacionalni park Brijuni dobio je tako izvanredan dodatni sadržaj koji će posebno oduševiti djecu, a ravnodušni neće ostati ni odrasli. Novi izložbeni interpretacijski postav Kuće za brodice bit će odsad dodatni razlog za posjet ovom još uvijek netaknutom otočju beskrajne ljepote, bez obzira jeste li tamo već bili ili ne.

Kuću za brodice dao je sagraditi daleke 1902. godine Paul Kupelwieser, austrijski inustrijalac te vlasnik ondašnjih Briona, a projektirao ju je mladi bečki arhitekt Eduard Kramer. Izvornog je naziva Boothause, a poznata je i kao Čamčarnica. U kući je sa suprugom Marijom i sinom Gerhardom više od 30 godina živio i radio otočki liječnik Otto Lenz. U prošlosti potpuno devastirana, ova jedinstvena kuća i, kako joj tepaju, arhitektonski biser, u čije su okrilje pristajale brodice, u obnovi je zadržala identičan izgled. Zadržan je i unutarnji raspored prostorija u kojima je sada na inovativan i interakcijski način izložen postav o bogatoj povijesti i jedinstvenoj flori i fauni Brijuna.

Sadržaj koji poziva na interakciju

Sjajno dizajniranim prostorom dominiraju videowallovi, pokretne animacije, video projekcije, a sadržaj poziva na interakciju i dvosmjernu komunikaciju kojoj ne možete odoljeti. Tehnologija na touch jednostavno priziva na konzumaciju videoprikaza i kvizova znanja koji vas prate tijekom razgledavanja. Izložbu gledamo, slušamo, osjećamo mirisima i osluškujemo zvukove.

Postav je zapravo napravljen po mjeri djeteta; sve se smije dirati, vrtjeti, otvarati ladice i razglednice na zidovima, pritiskati dugmiće i upravljati sadržajem te na taj način učiti i otkrivati nevjerojatne činjenice o otočju, biljnim i životinjskim vrstama koje tamo obitavaju. Izložba na taj način motivira posjetitelje da sami istražuju, a ne da tek pasivno slušaju i gledaju.

Kroz izložbu doznajemo o obitelji liječnika Lenza i ondašnjem životu na otočju, i to upravo putem njihove pisane ostavštine. Saznajemo o poznatim ličnostima koje su početkom prošloga stoljeća posjećivali ovo mondeno ljetovalište i lječilište, možemo pogledati prikaz toplog dana na Brijunima, poslušati glazbu onoga vremena.

Šetnja kućom otočkog liječnika dr. Otta Lenza

Brijunski vremeplov vodi nas na početak geološkog formiranja otočja, preko vremena dinosaura, neolitika do impozantnih ostvarenja bizantskog doba i razdoblja Venecije te zapuštenosti i propadanja za stoljeća haranja malarije pa do zlatnog doba za vrijeme Kupelwiesera, odnosno poznatije novije povijesti kada su Brijuni bili rezidencija Josipa Broza Tita, i zatvoreni za javnost.

Tako će obilazeći kuću neki saznati da su Brijuni zaista bili stanište dinosaura te da otisci njihovih stopa na obali nisu tek marketinški trik, dok će drugi možda ostati iznenađeni činjenicom da je od brijunskog kamena, iz kamenoloma, ali i od namjerno devastiranih građevina na otočju, izgrađen dobar dio Venecije.

Prikaz brijunskog arhipelaga mnogima će izmamiti usklik oduševljenja. Pored dojmljive vizure arhipelaga na kojoj se smije i sjediti, pritiskom na dugme biramo o kojem ćemo od 14 otoka i otočića gledati i slušati kratke filmove. Većina od ovih otoka zbog iznimnih prirodnih vrijednosti strogo je zaštićena i nedostupna javnosti.

O raznolikom kopnenom i morskom svijetu

Kopneni svijet Brijuna s četiri glavna staništa – šumom, makijom, travnjacima i kopnenim vodama – može se istraživati i otkrivati na iznenađujuće i krajnje zabavne načine. Tu je primjerice stol za istraživanje svijeta ptica koji rotacijom otkriva predmete i zvukove 4 vrste različitih ptica. Naime, Brijuni su utočište i odmorište za mnoge vrste ptica upravo zahvaljujući močvarnom području, inače najugroženijem staništu na svijetu. Herbariji i preparirani kukci u ovoj su zelenoj sobi na dohvat su ruke, a o mirti, planici ili tetivici saznat ćemo umetanjem njihovih ilustracija u video prikaze.

U nekadašnjem salonu dr. Otta Lenza autentičnim podvodnim snimkama prikazan je čudesni svijet u brijunskom podmorju. Uz pomoć sonara, poput onoga na pravim brodovima, dodirom na displej saznajemo više o brijunskoj obali i podmorju. Naime, očuvani riblji fond jedna je od najvećih vrijednosti i ponos Nacionalnog parka Brijuni. Pogledom kroz periskop otkrivamo što se vidi kroz valove koji oplakuju brijunske obale.

Soba ugroze i Soba svijesti

Ordinacija dr. Otta postala je Soba ugroze, gdje se na dramatičan način govori o otpadu, kao i o prelovu, tj. prevelikom izlovljavanju živih organizama. Što sve završava u moru, a ponajviše na morskom dnu, otkriva klupa napravljena od sakupljenog morskog otpada.

U Sobi svijesti apelira se na pozitivan ljudski utjecaj na prirodu, a brijunsko otočje upravo je takav pozitivan primjer. Ovdje je moguće snimiti i selfi s Brijuna te skypeom izmijeniti dojmove s nekim od posjetitelja drugih hrvatskih nacionalnih parkova.

No istraživanju tu nije kraj. U Malom labu djeca će raditi s mikroskopima, imat će prezentacije, igrat će se s tamošnjim edukatorima, dok roditelji za to vrijeme mogu istraživati po otočju, nekom od mnogobrojnih ruta brijunskog raja, kojeg su, prema predaji, stvorili anđeli…

Obnova u brojkama i autori

Prezentacijska Kuća za brodice obnovljena je nepovratnim sredstvima Svjetske banke, a izložbeni postav financiran je sredstvima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša te Mreže zaštićenih područja Mediterana, ukupno s oko 9 milijuna kuna. Tim stručnjaka u interpretaciji prirodne i kulturne baštine izradio je muzeološko rješenje. Ko-autori su tvrtke Muze, Studio Cuculić, Clinica studio, Revolucija dizajna, Studio Pauška. Cijeli projekt potpisuju dr. med. vet. Eduard Kolić, kao voditelj projekta, Branko Orbanić kao koordinator te Sandro Dujmović, ravnatelj Javne ustanove NP Brijuni.

 

Supruga dr. Otta, Marie Lanz, zapisala je u svojim memoarima da su je i najrazmaženija gospoda, koja su dolazila na Brijune iz najvećih europskih i svjetskih gradova, uvjeravala da nisu vidjeli nešto tako neobično i lijepo, misleći na pogled koji se iz salona Kuće za brodice pruža na more. Gospođa Lanz zasigurno bi bila zadovoljna konačnom namjenom njezine Kuće za brodice, a i najrazmaženija gospoda podržala bi male i velike istraživače u otkrivanju jedinstvenog brijunskog svijeta, njegove prirode i povijesti…

 

Fotografije: Nevio Doz i Vera Kapeloto