Crtići i videoigre smišljeno su kreirani da bi privukli krhku dječju pažnju!

Mozak se umara i djeca nakon takvog sadržaja postanu kratke pažnje, umorna, iritabilna, teško slijede upute i imaju poteškoća u učenju, upozorila je psihologinja Sanja Ivanušević Grgas

Iako danas živimo u svijetu u kojemu su ekrani – tv, mobiteli, kompjutori, tableti – posvuda oko nas, stručnjaci upozoravaju da roditelji nužno trebaju voditi računa o tome kakvom su medijskom i digitalnom sadržaju djeca izložena.

Problemi se akumuliraju u predškolsko doba

Govoreći o utjecaju ekrana na dječji razvoj te posebno na dječji mozak Sanja Ivanušević Grgas, psihologinja i praktičarka terapije igrom, istaknula je da je problematičan medijski sadržaj jedan od uzroka sve češćih poremećaja kod djece, posebno problema s pažnjom i regulacijom emocija. Riječ je o problemima koji se akumuliraju tijekom predškolskog razdoblja, a eskaliraju u školsko doba.

Roditelji trebaju biti svjesni da se medijski i digitalni sadržaj za djecu posebno smišlja i kreira kako bi se kratkotrajna pažnja njihovih mališana ‘prikovala’ za ekran.

Za djecu puno brže, za odrasle sporije

– Sadržaj namijenjen maloj djeci, crtići i videoigrice, dolazi u slikama koje se izuzetno brzo izmjenjuju. Usporedimo li sadržaj za djecu i sadržaj za odrasle, vidimo je onaj za djecu puno brži, ustvrdila je Ivanušević Grgas.

Pojasnila je da se to radi smišljeno i namjerno, jer je to jedini način kako privući dječju pažnju koja je vrlo spontana, lako je otklonjiva i treba je moći zadržati. Apsorbirajući tako brzo izmjenjive i vrlo impresivne slike djeca uče usmjeravati pažnju na vizualne podražaje.

– To je i razlog zašto sve teže usmjeravaju pažnju na ono što čuju, što je posebno vidljivo kad krenu u školu, rekla je. No to nije sve.

Fantastičan sadržaj umara mozak

– Uz brze izmjene slika, tu je i fantastičan sadržaj. Na primjer, iz džepa iskoči auto! To je za mozak naporno jer je nerealno. Mi učimo najbolje kad su stvari predvidljive i ponavljaju se. Izložen takvom sadržaju mozak se umara i djeca nakon gledanja postaju kratke pažnje, umorna, teško slijede upute i imaju poteškoća u učenju. Takve posljedice može izazvati crtić u trajanju od samo devet minuta, a efekt traje sat vremena, istaknula je Ivanušević Grgas na predavanju u Puli.

Govoreći pak o pažnji koja se predugim gledanjem i praćenjem digitalnih sadržaja najviše narušava, pojasnila je da pažnja zapravo predstavlja mogućnost samoregulacije i planiranja unaprijed – da smo sposobni, kako je rekla, ustrajati u nekom višem cilju, mada je ovaj trenutačni privlačniji. To su zapravo ključne vještine za uspjeh.

Problemi s pažnjom u školi, djeca postaju iritabilna

– U školi je vrlo bitno da djeca mogu saslušati što im učiteljica kaže, da mogu odgoditi trenutni impuls, napraviti zadatke do kraja, iako su mi dosadni, da mogu ostati mirno sjediti u klupi, iako vani čuju drugu djecu kako se igraju ili ih netko zove iz treće klupe. Djeca koja puno vremena provode uz ekrane pokazuju velike poteškoće u tim područjima, naglasila je.

Pazite na pozadinsku buku!

Upozorila je roditelje da pripaze i na pozadinsku buku, tj. da televizor nije upaljen dok dijete radi nešto drugo. Pored utjecaja na pažnju djeteta, to loše utječe i na razvoj govora, jer s djetetom u takvoj situaciji izmjenjujemo manje riječi, a povećava se i razina agresivnosti jer djeca postaju iritabilna.

Navikli dobiti sve, istog trena

– Loša strana digitalnog sadržaja je i u tome što pritiskom na gumb na kompjutoru ili joysticku dobivamo sve, istog časa. A stvari tako ne funkcioniraju u životu pa vidimo djecu koja nisu navikla da u školi trebaju uložiti više truda, i čim ne uspiju odmah se isfrustriraju i imaju ispade bijesa. Zapravo budu jako jako nesigurna, jer nisu imala iskustvo uspjeha u stvarnom životu, rekla je Ivanušević Grgas.

Agresivan sadržaj, agresivna djeca

S druge strane, kad je riječ o sadržaju, puno se govori, a i istraživanja pokazuju da agresivan sadržaj ‘proizvodi’ agresivnu djecu. To je dodani razlog da roditelji imaju uvid u to kakvom su sadržaju izložena djeca.

– Poznato je da djeca, na primjer, obožavaju igrice sa zombijima, ili one gdje krv leti na sve strane. Agresivni sadržaji djecu senzibiliziraju na nasilje, a smrt, krv, nasilno rješavanje sukoba, uzimanje droga i alkohola, te pornografija znanju biti prikazani u cool kontekstu. To djetetu postaje model ponašanja, osobito kad se zna da na djecu više utječe ono što vide, nego ono što im govorimo, rekla je.

Ipak, s druge strane, nije sve tako crno. Naravno da postoje i prikladni sadržaji, posebno kad su edukativni.

Bolje crtići nego videoigrice!

– Dokazano je, rekla je psihologinja Ivanušević Grgas, da crtići imaju umirujući efekt na smanjenje boli. Pa kada su djeca bolesna to treba iskoristiti i pustiti ih da gledaju crtiće (primjerene i nježnije op.a.), ili kad stvarno trebamo preživjeti! 🙂 A svi kao roditelji imamo takve trenutke!

Na koncu, važno je znati da ne bi trebalo gledati u ekrane neposredno prije spavanja jer intenzivno svjetlo remeti kvalitetu sna.